Lidl počeo dosad najveću investiciju u BiH

Postavljanjem kamena temeljca Lidl Bosna i Hercegovina svečano je u četvrtak započeo izgradnju svog prvog logističko-distributivnog centra.

Centar se nalazi u Lepenici u općini Kiseljak i predstavlja najveću investiciju kompanije Lidl u Bosni i Hercegovini do sada.

S ukupnom vrijednošću od preko 100 milijuna eura, ovo značajno ulaganje će dugoročno doprinijeti lokalnoj zajednici stvaranjem više od 200 radnih mjesta.

Foto: Lidl BiH

Projekt obuhvaća zemljište površine 250.000 m2, dok će kapacitet skladišta iznositi 60.000 m2.

Skladište će biti izgrađeno prema najmodernijim tehnološkim standardima, prilagođeno za efikasno poslovanje velikog obujma i karakterizirat će ga primjena specijaliziranih strojeva, sustava automatizacije i logističke opreme usmjerenih na optimizaciju operacija.

Hercegovački grad mijenja regulacijski plan zbog Lidla

U okviru svečanog obilježavanja početka izgradnje, generalni direktor Lidla Bosna i Hercegovina, Toljan Papajorgji, podijelio je viziju i ambicije kompanije za ovaj projekt. Naglasio je kako će novi logistički centar poslužiti kao ključni korak za Lidlov ulazak na bosanskohercegovačko tržište, omogućujući kompaniji da primijeni bogato iskustvo stečeno na globalnoj razini.

Predan rad i suradnja proteklih mjeseci popločali su nam put da zajedno obilježimo ovu značajnu prekretnicu, rekao je Papajorgji te dodao da danas s ponosom predstavljaju njihovu najveću investiciju u Bosni i Hercegovini.

Pripremljen teren za gradnju objekta Lidla u Mostaru

Zahvaljujući najsuvremenijim tehnologijama, novi logistički centar Lidla Bosna i Hercegovina ispunjava najnovije standarde održive gradnje. Centar će koristiti napredne metode za energetsku efikasnost i smanjenje utjecaja na okoliš.

Svečanosti su prisustvovali veleposlanik SR Njemačke u BiH Thomas Fitschen, šefica Sektora kooperacija u Delegaciji EU u BiH Antonella Di Sandri, načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak te niz visokih uzvanika iz političkog, poslovnog i diplomatskog sektora.

(www.jabuka.tv)

7 komentara

  • Domaci tajkuni barem grade viletine i trose dio novaca kod nas. I ponekad malo sponzoriraju pratre, pokoji sportski klub, proslavu Gospojine… Ova dobit ide direktno u Njemacku obitelji mislim da se zove Schwarz, jednoj od najbogatijih u Njemackoj, a niko u stvari ne zna ko su, anonimni su, sto je vrlo lukavo kad imas previse novaca.

  • Neka zarađuju Njemci jer kupci zarađuju, jer istu robu plaćaju mnogo jeftinije.
    Šta kupci imaju od bahatog ponašanja tajkuna i njihove dice koji se razbacuju sa novcima, bolje bi bilo da su kao i taj Švarc koji je anoniman javnosti a ne ko naši tajkuni bahate se sa imovinom, novcima i nad radnicima a u Crkvu pošli kad su postali tajkuni zahvaljujuć zna se čemu. .

  • Da imaju pameti političari nebi dovodili ovakve investitore nego one koji pokreću neku proizvodnju. Lidl i ostali strani lanci dovoze svoju robu iz svijeta i prodaju ovde a time otežavaju domaću proizvodnju i trgovinu. Naši ljudi nemogu plasirati svoje produkte jer se nemogu nositi s cjenama koje nude ovi lanci. Tko god hvali dovoɗenje ovakvih investitora i potiče to jeste izdajnik svojih proizvođača i na kraju izdajnik svoga naroda i nacionalnih interesa.

    • Tako je. 👍
      Inace, Lidl i nije “bas nesto”kao poslodavac; nema tamo previse pauza, kad si na kasi kao kupac, si pod stresom jer te tjera kasirka da budes prije gotov, jer nju kamera nadgleda, ako uspori, na raport kod sefa. Takvo nesto u npr.Mepasu, ili Konzumu, kad sam na odmoru ne poznajem…pricao je cova koji je radio za Lidl na ugradnji solarnih panela, da je bio u stvari zaposlen sluzbeno u uredu, ali da je morao raditi kao monter, jer nisu imali dovoljno ljudi,placa je bila losa, a Lidl mu na kraju nije isplatio ca 2.000 eura place.
      O ne/kvaliteti zivotnih namirnica ne treba ni govoriti.

  • Na zalost ste dosta u pravu.
    Kao i drugi trgovacki i ugostiteljski objekti,hoteli,
    poslovni objekti,poput SCC-a
    gdje u skupim zakupljeniim radnjama pa cak i hodnicima
    se prodaje sve i svasta.
    Dok pojedinci prodajuci robu i usluge vrlo cesto ili nikako ne daju fiskalne racune osim jednog koji ceso stoji za reklamu ili na zahtjev rijetkog kupca, koji se usudi da zatrazi racun a onda dobije i prekor..

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.