U ne tako davnoj prošlosti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnostičkih metoda, nego zbog toga što je bilo malo takvih pacijenata.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je u posljednja tri desetljeća došlo do drastičnog porasta broja ljudi s alergijom kako u svijetu tako i kod nas. Alergijske bolesti danas se svrstavaju u bolesti razvijenog svijeta, bolesti 21. stoljeća, i sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo svaki drugi stanovnik u svijetu pati od nekog oblika alergije, a procjenjuje se da oko 10 do 30 posto ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko 1 do 2 posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu, piše Večernji list.
Za Bosnu i Hercegovinu nema točnih podataka, no liječnici koji se bave ovim zdravstvenim problemom kažu kako godišnje bilježe sve više pacijenata, zbog simptoma specifičnih za alergiju traže liječničku pomoć.
Stil života
Iz godine u godinu sve je veći broj osoba, među kojima je i sve više mladih, s različitim vrstama alergija, od onih na pelud, preko kožnih, do nutritivnih i alergija na različite lijekove.
Prethodne jeseni i ovog proljeća kao nikada do sada, govore alergolozi, ljudi otkrivaju da imaju alergiju. Nekada je to uglavnom bilo na pelud i ambroziju, a sada je sve više onih koji imaju problema s hranom, odjećom i lijekovima. Da broj osoba podložnih alergijskim smetnjama iz godine u godinu raste, najbolje svjedoči podatak liječnika da u RS-u svaki treći stanovnik ima neki vid alergije, a gotovo polovina njih djeca su školske dobi.
Stručnjaci smatraju da su glavni “krivci”, osim genetske predispozicije, zagađenje zraka i stil života koji vodimo. Većina ljudi, kažu liječnici, za glavnog “krivca” smatra imunosni sustav, koji je dragocjen u zaštiti organizma od različitih vanjskih utjecaja.
Međutim, on ponekad postaje pretjerano aktivan uslijed pojačane koncentracije određenih supstancija. Ova pretjerana aktivnost kod osjetljivih ljudi, osobito djece, dovodi do alergijskih reakcija.
Kod nekih pacijenata javlja se alergijski marš, pa se tegobe onda spuštaju prema plućima i dolazi do pojave astme kao najčešće kronične bolesti, posebno u dječjoj dobi. Ponekad je čak moguća i migrena, zatim crijevne alergije, posebno na hranu, prije svega, kravlje mlijeko i određene namirnice poput kikirikija, lješnjaka, što se može manifestirati različitim poremećajima stolice, kazao je za Srpskainfo alergolog Branislav Lolić.
Zna se, kaže Lolić, dogoditi da osobe imaju urođen povišeni imunoglobulin te da imaju sklonost alergiji i kad se tome doda način života i izloženost alergenima, ovisi koliko će netko imati tegobe.
Svakako i psihički faktori imaju utjecaj na alergiju, kao i zagađenje zraka. Najviše odraslih i djece ima alergiju na kućnu prašinu, a na drugom mjestu je pelud ambrozije. Kod pojedinaca se javlja i alergija na perje i životinjsku dlaku, istaknuo je Lolić.
Činjenica je da je sve više djece s nekim alergijskim smetnjama. Na širenje alergija može utjecati mnogo čimbenika. Također, djeca rođena carskim rezom, što je danas trend, sklonija su alergijama, a to je i znanost dokazala, kaže pedijatrica Ana Cvijetinović.
Podložni i stariji
Sve više smo okruženi stvarima koje nisu prirodne, a one itekako utječu na naš imunosni sustav u smislu javljanja raznih alergija koje se definiraju kao neadekvatan odgovor organizma na podražaje iz vanjske sredine. To znači da organizam ne prepoznaje prijateljske stvari i na njih reagira neadekvatno. Neki svjetski podaci govore da su djeca koja se rađaju na farmama, gdje su okružena prirodom, manje podložna alergijama u odnosu na onu koja se rađaju u gradskim sredinama.
Isto tako, djeca koja se rađaju carskim rezom podložnija su tom zdravstvenom riziku. Nekada se vjerovalo kako alergiju ne možete dobiti nakon 40. godine. To je odbačeno jer je utvrđeno da je mogu dobiti bebe, ali i netko tko ima 80 godina, kazao je ranije za Faktor prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, specijalist za plućne bolesti i TBC. Za alergiju nema lijeka, ali postoje lijekovi koji olakšavaju život pacijentu.
(www.jabuka.tv)
Novorođenčad nikako ili malo dojke mamu, da se mami ne bi otegle