Dalmatinci podigli vinograd u Bosni: Naše bijelo vino bolje je od hercegovačkog

U Potkozarju, na desetak kilometara od Banja Luke, smješteni su vinogradi Vinarije Dalmati.

Na 250 metara nadmorske visine, južna i jugoistočna dispozicija otvorena je prema dolini rijeke Vrbas s povoljnom ružom vjetrova i savršenom klimom.

O uzgoju loze u kontinentalnom dijelu zemlje često se polemira u Bosni i Hercegovini, a kako za Agroklub kaže Zoran Popović, suvlasnik Vinarije Dalmati, ovdašnja je predrasuda da su vina samo za južne dijelove. Austriju, Njemačku i Srbiju, navodi kao primjere zemalja koje imaju super vina u kontinentalnom dijelu, pa zašto ne bismo i mi.

No, dodaje kako su se vodili istraživanjem s mostarskog sveučilišta koje govori o razvoju vinogradarstva BiH s dolaskom Austro-Ugara, kada se otvaraju razvojne vinogradarsko voćarske stanice i sorte koje se u tom periodu sade.

Mi smo to donekle pratili, naravno, razvili smo sa drugim sortimentom i mogu reći da je sjeverozapadni dio BiH savršen za bijela vina, mislim da su naša bijela vina bolja nego hercegovačka, šta god oni mislili o tome, ali su njihova crvena bolja nego naša, kaže Popović.

Trenutno na šest hektara površine u sortimentu imaju rajnski rizling, chardonnay, tamjaniku koja je, dodaje čisto balkanska i popularna, te novu sortu morava koja je eko varijanta, uzgaja se uz minimalnu zaštitu.

Godišnje proizvedu između 30 i 40 tisuća litara vina koje trenutno plasiraju u banjalučkoj regiji. Širenje planiraju, a koči ih visoka cijena zemljišta budući da su smješteni u blizini samog grada. No, ovaj dio BiH trenutno ima oko 14 vinarija, a Popović  je za Agroklub otkrio i kako su izabrali ime za svoje vino, budući da asocira na Dalmaciju, koja je opet na jugu.

Ja sam inače iz Šibenika, a moj prijatelj je iz Benkovca, sve je to Dalmacija, i Bosna je bila dio rimske provincije Dalmacija. Na tom području živjelo je ilirsko pleme Dalmata, od kojih ostalo samo ime, a pošto smo mi iz tog dijela došli u Bosnu, uvezali smo to u naziv Dalmati, kaže sugovornik Agrokluba.

Kroz šalu komentira da su najobrazovaniji vinograd: Imamo tri magistra znanosti koji rade, dva asistenta na fakultetu, jedan bivši novinar. Kada je berba tada nas ima više, nešto se okrene – janje, riba to je lakši dio posla. Nemamo problema s angažiranjem berača, to je čisti marketing, vinari se moraju malo potrošiti, kod nas tijekom berbe ode 100 litara vina.

Prošlu godinu, kao i većina vinogradara, ocjenjuju lošom. Tijekom svibnja i lipnja, imali su 40 dana neprestane kiše, što je smanjilo rod za oko 40 posto. Od 2024. imaju velika očekivanja. Svoje uzorke poslat će i na vinska natjecanja, bečko ocjenjivanje “AWC Vienna” te na londonski Decanter koji smatraju velikom stepenicom.

Ako uspijemo i dobijemo nagradu u Londonu, bit će druga cijena i malo ćemo ići i na druga tržišta, zaključuje na kraju razgovora Popović.

(www.jabuka.tv)

16 komentara

    • U nekoj stvari da a ne u onoj sto netko misli. Nekada su postojale samo sorte koje su trebale vise suncanih sati i odgovarajuce podneblje. Danasnja genetska krizanja omogucila su da se loza uzgaja i u teskim kontinentalnim krajevima.
      Uz to kemija popravlja sve nedostatke takvih sorti i rezultat je “kvalitetno” vino. I jos svemu kad se doda dobar marketing, eto proizvoda za trziste.
      Na zalost, svijet je postao selo u kojem najbolje prolaze prodavači magle u svim domenama života i rada.

  • Od Hercegovackoga ne moze biti bolje,jer se vina i loza sa toga podneblja ne moze svrstati u istu kategoriju vinaa,niti po ukusima,okusima,te trzistu koje egzistira u podrucju gdje se pojedine sorte uzgajaju,svatko misli da je u drugoga lojavija koza!

  • Jesu li bolja ili lošija stvar je ukusa i osobne preferencije. Kontinentalna vina su kiselkasta a južna su suha. Meni osobno je to neusporedivo i njihova vina mi se ne sviđaju

  • kao prvo radi se u prevari u imenu Dalmati kao drugo imaju malo suncanih dana pogledajte im sliku grozda a ka trece provalit ce ih svjetski mediji koji se bave vinarstvom i skuzit ce da se radi o bosanskom a ne dalmatinskom vinu.
    vidila zaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu.
    netko ce vjerovatno obavjestiti becki AWC vienna ali i londonskin Decanter i upozorit ih o cemu se radi mozda i o kupljenom grozdu iz dalmacije za par boca koje ce ici na analizu a u vinariji buckuris
    nije lako prevariti ljude

  • Nije to selo Potkozarje već Ivanjska to je srpski okupator promijenio naziv imena sela.Odatle je jedna od najvećih legenda domovinskog rata Andrija Marić.

  • Sadi šljive i pravi pekmez.Kakvo vino čovječe mili,a uspoređivati to s Hercegovačkim nije umjesno,čak je i bezobrazno.

  • Orjunašima guza zijvava od uzbuđenja da sklope kakve poslove sa Srbovima. Sljedeće godine oni će sklopiti poslove s Rusima o sadnji pošipa, dingača, vugave i grka na velikim plantašama vinograda u sjevroistočnom Sibiru. Posadit će i smokve na obalama Bajkalskog jezera,

  • Hebeš bijela vina koje da bi pio moraš miješati sa mineralnom vodom. Nikada nećete imati prava bijela vina kao Žilavku,Pošip i Malvaziju

  • Dokazano je bilo da je ZENICKI KRAJ I PODRUČJE ŽEPČA VJEKOVIMA BILO VINOGRADARSKE PODRUČJE . DOLASKOM TURAKA SU IM UNIŠTENI VINOGRADI U ZABRANJENI ESASA SE TO VRAČA I DOKAZANO JE DASU IMALI VRHUNSKA VINA BOLJA OD GRAŠEVINE. POJEDINCI POLAGANO POKUŠAVAJU TO POVRATITI. MNOGI OVO NEZNAJU AL IMA ZAPISANO I TO SE ZNA DOK NOVE GENERACIJE NEMAJU PA I STATIJI POJMA O TOME DASU TO BILA POZNATA VINOGRADARSKA PODRUČJA

  • Kako reče jedan od komentatora, na boji bobe u ubranom grožđu sve vidiš. Naša kujundžuša je ZLATNA, a njegove bobe su ko grašak. Ja ne bih pio to vino. Ali ljudi danas loču sve i svašta pa će onda i oni imati prodju. Pametan čovjek će otići u Čitluk, Ljubuški kupiti grožđe i napraviti dobro vino. Ostali neka piju “grašak”

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.