U Potkozarju, na desetak kilometara od Banja Luke, smješteni su vinogradi Vinarije Dalmati.
Na 250 metara nadmorske visine, južna i jugoistočna dispozicija otvorena je prema dolini rijeke Vrbas s povoljnom ružom vjetrova i savršenom klimom.
O uzgoju loze u kontinentalnom dijelu zemlje često se polemira u Bosni i Hercegovini, a kako za Agroklub kaže Zoran Popović, suvlasnik Vinarije Dalmati, ovdašnja je predrasuda da su vina samo za južne dijelove. Austriju, Njemačku i Srbiju, navodi kao primjere zemalja koje imaju super vina u kontinentalnom dijelu, pa zašto ne bismo i mi.
No, dodaje kako su se vodili istraživanjem s mostarskog sveučilišta koje govori o razvoju vinogradarstva BiH s dolaskom Austro-Ugara, kada se otvaraju razvojne vinogradarsko voćarske stanice i sorte koje se u tom periodu sade.
Mi smo to donekle pratili, naravno, razvili smo sa drugim sortimentom i mogu reći da je sjeverozapadni dio BiH savršen za bijela vina, mislim da su naša bijela vina bolja nego hercegovačka, šta god oni mislili o tome, ali su njihova crvena bolja nego naša, kaže Popović.
Trenutno na šest hektara površine u sortimentu imaju rajnski rizling, chardonnay, tamjaniku koja je, dodaje čisto balkanska i popularna, te novu sortu morava koja je eko varijanta, uzgaja se uz minimalnu zaštitu.
Godišnje proizvedu između 30 i 40 tisuća litara vina koje trenutno plasiraju u banjalučkoj regiji. Širenje planiraju, a koči ih visoka cijena zemljišta budući da su smješteni u blizini samog grada. No, ovaj dio BiH trenutno ima oko 14 vinarija, a Popović je za Agroklub otkrio i kako su izabrali ime za svoje vino, budući da asocira na Dalmaciju, koja je opet na jugu.
Ja sam inače iz Šibenika, a moj prijatelj je iz Benkovca, sve je to Dalmacija, i Bosna je bila dio rimske provincije Dalmacija. Na tom području živjelo je ilirsko pleme Dalmata, od kojih ostalo samo ime, a pošto smo mi iz tog dijela došli u Bosnu, uvezali smo to u naziv Dalmati, kaže sugovornik Agrokluba.
Kroz šalu komentira da su najobrazovaniji vinograd: Imamo tri magistra znanosti koji rade, dva asistenta na fakultetu, jedan bivši novinar. Kada je berba tada nas ima više, nešto se okrene – janje, riba to je lakši dio posla. Nemamo problema s angažiranjem berača, to je čisti marketing, vinari se moraju malo potrošiti, kod nas tijekom berbe ode 100 litara vina.
Prošlu godinu, kao i većina vinogradara, ocjenjuju lošom. Tijekom svibnja i lipnja, imali su 40 dana neprestane kiše, što je smanjilo rod za oko 40 posto. Od 2024. imaju velika očekivanja. Svoje uzorke poslat će i na vinska natjecanja, bečko ocjenjivanje “AWC Vienna” te na londonski Decanter koji smatraju velikom stepenicom.
Ako uspijemo i dobijemo nagradu u Londonu, bit će druga cijena i malo ćemo ići i na druga tržišta, zaključuje na kraju razgovora Popović.
(www.jabuka.tv)
Al’ u nekoj stvari
U nekoj stvari da a ne u onoj sto netko misli. Nekada su postojale samo sorte koje su trebale vise suncanih sati i odgovarajuce podneblje. Danasnja genetska krizanja omogucila su da se loza uzgaja i u teskim kontinentalnim krajevima.
Uz to kemija popravlja sve nedostatke takvih sorti i rezultat je “kvalitetno” vino. I jos svemu kad se doda dobar marketing, eto proizvoda za trziste.
Na zalost, svijet je postao selo u kojem najbolje prolaze prodavači magle u svim domenama života i rada.
Od Hercegovackoga ne moze biti bolje,jer se vina i loza sa toga podneblja ne moze svrstati u istu kategoriju vinaa,niti po ukusima,okusima,te trzistu koje egzistira u podrucju gdje se pojedine sorte uzgajaju,svatko misli da je u drugoga lojavija koza!
Jesu li bolja ili lošija stvar je ukusa i osobne preferencije. Kontinentalna vina su kiselkasta a južna su suha. Meni osobno je to neusporedivo i njihova vina mi se ne sviđaju
kao prvo radi se u prevari u imenu Dalmati kao drugo imaju malo suncanih dana pogledajte im sliku grozda a ka trece provalit ce ih svjetski mediji koji se bave vinarstvom i skuzit ce da se radi o bosanskom a ne dalmatinskom vinu.
vidila zaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu.
netko ce vjerovatno obavjestiti becki AWC vienna ali i londonskin Decanter i upozorit ih o cemu se radi mozda i o kupljenom grozdu iz dalmacije za par boca koje ce ici na analizu a u vinariji buckuris
nije lako prevariti ljude
Neznam nisam probao to vino al sudeci po etiketi nula bodova.
Nije to selo Potkozarje već Ivanjska to je srpski okupator promijenio naziv imena sela.Odatle je jedna od najvećih legenda domovinskog rata Andrija Marić.
Ja ti uvijek govorim da ne preskačeš tereapiju ujutro moj Popoviću
Sadi šljive i pravi pekmez.Kakvo vino čovječe mili,a uspoređivati to s Hercegovačkim nije umjesno,čak je i bezobrazno.
Još se ti duuugoo duuugoo moraš govana najesti pa da vidiš da Zilavki i Blatni nisi ni u peti,LP.
Orjunašima guza zijvava od uzbuđenja da sklope kakve poslove sa Srbovima. Sljedeće godine oni će sklopiti poslove s Rusima o sadnji pošipa, dingača, vugave i grka na velikim plantašama vinograda u sjevroistočnom Sibiru. Posadit će i smokve na obalama Bajkalskog jezera,
A dje ti gori pod nogama zemljace Zoki i Miso samo napred
Hebeš bijela vina koje da bi pio moraš miješati sa mineralnom vodom. Nikada nećete imati prava bijela vina kao Žilavku,Pošip i Malvaziju
Dokazano je bilo da je ZENICKI KRAJ I PODRUČJE ŽEPČA VJEKOVIMA BILO VINOGRADARSKE PODRUČJE . DOLASKOM TURAKA SU IM UNIŠTENI VINOGRADI U ZABRANJENI ESASA SE TO VRAČA I DOKAZANO JE DASU IMALI VRHUNSKA VINA BOLJA OD GRAŠEVINE. POJEDINCI POLAGANO POKUŠAVAJU TO POVRATITI. MNOGI OVO NEZNAJU AL IMA ZAPISANO I TO SE ZNA DOK NOVE GENERACIJE NEMAJU PA I STATIJI POJMA O TOME DASU TO BILA POZNATA VINOGRADARSKA PODRUČJA
Samo napred Zoki i Miso
Kako reče jedan od komentatora, na boji bobe u ubranom grožđu sve vidiš. Naša kujundžuša je ZLATNA, a njegove bobe su ko grašak. Ja ne bih pio to vino. Ali ljudi danas loču sve i svašta pa će onda i oni imati prodju. Pametan čovjek će otići u Čitluk, Ljubuški kupiti grožđe i napraviti dobro vino. Ostali neka piju “grašak”