Europski sud pravde sa sjedištem u Luksemburgu donio je presudu koja će omogućiti ljudima da od servisa za pretraživanje zahtijevaju brisanje vlastite prošlosti sa interneta.
Naime, odluka glasi da Google mora udovoljiti svojim korisnicima koji žele izbrisati neke informacije o sebi i onemogućiti da se pojedini linkove pojave na tražilici.
Sud je donio ovakvu presudu nakon slučaja u Španjolskoj, kada se jedan muškarac žalio da Google izbacuje rezultate o aukciji njegove kuće, koju je ipak uspio zadržati, te tako krši njegovo pravo na privatnost.
Google mora udovoljiti onim zahtjevima koji traže brisanje informacija koje su irelevantne ili su ”prestare”.
”Ukoliko rezultati pretraživanja izbace link na stranicu koja sadrži privatne informacije o nekojosobi, ta osoba može direktno kontaktirati servis za pretraživanje. Ukoliko servis ne udovolji zahtjevu korisnika, ovaj se može obratiti nadležnim vlastima kako bi, pod određenih uvjetima, ishodio uklanjanje traženog sadržaja sa liste rezultata pretraživanja”, rekao je sudac obrazlažući presudu.
Tražilica je odgovorna za obradu podataka koji izbacuje privatne informacije koje se pojavljuju na internetskim stranicama trećih osoba. Iznimke će biti informacije o istaknutim javnim osobama, poput političara, koje su od općeg interesa za društvo.
Google se ne može žaliti na ovu odluku.
Odluka je razočaranje za tražilice i za nakladnike elektroničkih medija općenito, reagirao je u priopćenju glasnogovornik Googlea u Bruxellesu Al Verney.
Dodao je da internetskoj supertvrtki “treba vremena da prouči posljedice” te odluke, prenosi AFP.
Google se već bio očitovao o tome ocijenivši da je zahtjev za ukidanje nekih zakonitih informacija na tražilicama jednak cenzuri.
Odluka Suda pravde je to znakovitija što su zemlje članice EU-a lani odbile prijedlog pravilnika o jačoj zaštiti podataka na internetu ocijenivši je prestrogom u odnosu na mala poduzeća i nejasnom za građane.
Pravo na brisanje računalnih podataka bilo je među glavnim odredbama tog prijedloga pravilnika koji je početkom 2012. podnijela europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding.
(Jutarnji.hr)
