BiH: Pad inflacije, ali cijene i dalje u porastu

Povećavaju se prihodi prikupljeni po osnovu PDV-a. U siječnju ove godine prihodi su veći za 15,5 posto u odnosu na siječanj 2023. godine.

To povećanje nije zanemarivo, smatraju stručnjaci. Je li to rezultat inflacije ili povećanja gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini?

Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema PDV prijavama prikupila je 332 milijuna maraka, što je za 45 milijuna više.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UNOBiH, navodi:

Mi smo zabilježili rast po svim vrstama prihoda, međutim, najveći rast zabilježen je upravo po osnovu prihoda za PDV i to u unutarnjem prometu. Dakle, po PDV prijavama u mjesecu siječnju 2024. godine porezni obveznici su uplatili za oko 15% više prihoda u odnosu na prihode koje su obveznici po PDV prijavama uplatili u siječnju 2023. godine.

Za to vrijeme bilježimo pad inflacije. Cijene, ipak, i dalje u porastu. To je vidljivo prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Na povećanje prihoda od PDV u Bosni i Hercegovini utjecali su i gospodarska aktivnost, ali i inflacija.

Koliko je hrana u BiH skuplja u odnosu na prošlu godinu?

Sugovornici BHRT-a smatraju da gospodarski rast u Bosni i Hercegovini jeste primjetan, ne u velikoj mjeri, ali je ipak utjecao na povećanje prihoda. To se sve odvija u kombinaciji. Stručnjaci smatraju da je inflacija u većoj mjeri uticala na povećanje prihoda po osnovu PDV-a.

Zoran Pavlović, ekonomski konzultant, kaže:

Po mojim procjenama, najmanje 10% je inflacija, a pet posto je možda povećanje neke gospodarske aktivnosti ili potrošnje građana. Morate znati da novogodišnji praznici su vrijeme kada dolazi dijaspora i kada donosi novac obitelji ili sama troši. PDV se ne može povezati s povećanjem gospodarske aktivnosti. Prikazuje nam kretanje potrošnje.

Zašto je velika razlika između otkupnih cijena pšenice i prodajnih cijena kruha?

Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta u Banja Luci, dodaje:

Mnoga potrošačka dobra imaju i viši rast cijena koja upravo se najviše troše, u smislu potreba domaćinstva i u tom smislu porez na dodanu vrijednost, a i uvozna roba na koju se plaća i carina, također doprinose rastu neizravnih poreza.

U takvoj situaciji računica je jasna. Više cijene donose i više prihode u proračun od neizravnih poreza. Ima li vlast uopće motiv da kontrolira ili ograniči cijene? 

(www.jabuka.tv)

3 komentara

  • Ima li itko od ovih ljudi koji imaju vlast i moć da želi olakšati život običnom čovjeku? Ili svi gledaju samo svoj interes i kako zaraditi više? Živimo u zemlji gdje se 95% ljudi izjašnjavaju kao vjernici, a svaka vjera uči da budeš dobar prema drugima. Izgleda da ustvari živimo u zemlji lažova i licemjera.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.