Zašto je velika razlika između otkupnih cijena pšenice i prodajnih cijena kruha?

U moru poskupljenja brojnih proizvoda uslijed značajnih inflacijskih pritisaka, a što je odlika gospodarske slike već gotovo dvije godine, osobito je primjetan rast cijena prehrambenih proizvoda, počevši od mesa, preko povrća pa do kruha.

U potonjem slučaju, pak, očita je razlika između otkupnih i prodajnih cijena, koju u znatnoj mjeri na kraju plaćaju svi žitelji ove zemlje koja je ionako na samom europskom dnu kada govorimo o kupovnoj moći, kao i visokom udjelu prehrane u ukupnim mjesečnim izdvajanjima.

ŽZH: 2,5 milijuna KM za poljoprivredu, 1,5 milijuna KM za prijevoz učenika

Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list osvrnuo se na jedan od ilustrativnih primjera poskupljenja prehrambenih proizvoda. Riječ je o kruhu, čija cijena danas varira od 1,50 KM pa do 3 KM, a Bićo je pritom otkrio kako u samom formiranju ovih cijena primarni poljoprivredni proizvođači uopće ne sudjeluju.

Naime, potvrdio je kako je otkupna cijena domaće pšenice od 30 do 40 feninga po kilogramu, a one uvozne je još i niža. Od jednog kilograma brašna mogu se, objasnio je, napraviti tri kruha koja se onda prodaju minimalno svaki po 1,50 KM. Naravno, postoje i neki drugi čimbenici koje treba uračunati u proizvodni proces – od radnika do potrošnje struje, no to je li riječ o opravdanoj cijeni koja se nudi kupcima, treba prepustiti neovisnoj procjeni.

Kako žive umirovljenici u Ljubuškom i Širokom Brijegu?

S druge pak strane, poljoprivredni proizvođači posljednji su u liniji sudionika procesa koji ide od polja do stola, a samim tim ostvaruju i najmanji prihod. A uz to, u teškoj su situaciji i kada se uzme u obzir činjenica da će i ovogodišnja proljetna sjetva biti iznimno skupa. Bićo ističe kako je ponovno došlo do poskupljenja goriva, uvođenje tzv. plavog dizela i dalje je tek ideja bez realizacije, a tomu svakako treba dodati i visoke cijene repromaterijala, odnosno gnojiva. Sve to zasigurno će voditi manjim obradivim površinama.

No, prilika za unaprjeđenje ipak postoji, i to, uz veće izdvajanje domaćih sredstava, u obliku sve dostupnijih europskih sredstava, a ključni je cilj osigurati pristup mehanizmu pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. IPARD fond otvorio bi nove perspektive razvoja za domaću poljoprivrednu proizvodnju, a na tomu se upravo ovih dana aktivno radi.

Hoće li se mijenjati cijena piletine u BiH?

Istodobno, dok poljoprivrednici još uvijek jedva spajaju kraj s krajem, ništa bolja situacija nije ni kod velike većine žitelja Bosne i Hercegovine, čiji je ekonomski standard takav da, uslijed visokih inflacijskih pritisaka, teško spajaju kraj s krajem te su primorani pomno planirati izdvajanje svake marke iz kućnog proračuna, što je osobito primjetno kada govorimo o prehrani, kao i prijevozu – stavkama koje su doživjele i najveći rast cijena. Kada se tomu doda i podatak prema kojemu su žitelji BiH prisiljeni najveći dio svojih izdvajanja trošiti na hranu, višestruko iznad nekog europskog prosjeka, jasno je kako možemo govoriti o ilustrativnom primjeru neusklađenosti primanja s cijenama, piše Večernjak.

Naime, predinflacijski pokazatelji otkrivaju kako u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto. BDP, doduše, jest zabilježio rast te je, primjerice, u 2022. godini po stanovniku iznosio 13.263 KM ili 6.781 euro, slaba je to utjeha brojnima koji učinke nisu mogli osjetiti uslijed sveopće inflacije koja je razliku BDP-a u odnosu na prethodne godine zapravo “pojela”.

FBiH: Povećanje kazni za prekršitelje pravila o kontroli cijena

Bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu nominalno je iznosio 45,505 milijuna maraka te je u odnosu na 2021. godinu nominalno veći za 16,2 posto, dok je realni rast iznosio 4,1 posto.

Međutim, usporedba navedenih podataka s onima iz susjednih zemalja, kao i s prosjekom u eurozoni, otkriva pravo stanje stvari, odnosno veliku razliku u životnom standardu. Tako je, prema podacima iz 2022. godine, BDP u Republici Hrvatskoj iznosio 67,3 milijuna eura, a po stanovniku 17.486 eura. Godinu prije BDP je iznosio 58,2 milijuna eura, a po stanovniku 15.006 eura.