Bh. građani sve više informirani o pravu na zaštitu osobnih podataka

Pravo na zaštitu osobnih podataka, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, iz godine u godinu doživljava sve veću afirmaciju u Bosni i Hercegovini. Takav trend je nastavljen i u 2014. godini što je konstatirano i u Izvještaju o napretku Europske komisije”, kazao je u razgovoru za agenciju Fena direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH Petar Kovačević.

Istaknuo je da je broj prigovora građana u stalnom porastu, a što govori da raste svijest o vrijednostima koje daje pravo na zaštitu osobnih podataka, ali, s druge strane, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka ne mogu biti zadovoljni trenutnim stanjem, jer najveću prijetnju zaštiti osobnih podataka predstavljaju loša zakonska rješenja, nepoštivanje zakona, loše navike i prakse te odsutnost konkretne odgovornosti.

”Izazov je danas i veći samim tim što je potreba za obradom podataka, pa i osobnih, svakim danom sve veća, a s druge strane razvoj tehnoloških dostignuća i mogućnosti je gotovo neograničen. Obrada osobnih podataka u virtualnom smislu je posebno značajna, jer je napravljeno „elektronsko tijelo“ koje ima istu zaštitu kao i fizičko tijelo čovjeka”, pojasnio je.

Uskladiti vrijednosti u jednom demokratskom društvu, kaže Kovačević, poput prava na privatnost i javnih interesa, svakako nije jednostavno i s tim imaju problema i daleko razvijenije demokratske zemlje na Zapadu.

Posebno je naglasio da je neprihvatljivo proizvoljno tumačenje bilo kojeg zakona, pa i Zakona o zaštiti osobnih podataka, javnih organa kada pozivajući se na zaštitu osobnih podataka ne čine dostupnim informacije koje javnost ima pravo da zna, kao što je trošenje proračunskih sredstava ili zapošljavanje u javnom sektoru.

Osvrnuo se na probleme u odnosu Agencije s Tužiteljstvom BiH, jer je u skladu s Godišnjim planom rada, a na osnovu zakonskih nadležnosti i ovlaštenja Agencija izvršila 15 inspekcijskih nadzora u tužiteljstvima u BiH.

Podvukao je da Tužiteljstvo BiH u dva slučaja onemogućilo ovlaštenu službenu osobu Agencije da izvrši inspekcijski nadzor te pokrenulo istragu protiv direktora zbog obavljenih inspekcijskih nadzora pa je do okončanja postupka Agencija suspendirala sve aktivnosti prema tužiteljstvima.

Inspekcijski nadzori vršeni su i u okviru aktivnosti koje se vode u vezi s potpisivanjem Operativnog sporazuma između Eurojusta i BiH, zbog čega Kovačević smatra da je onemogućavanje Agencije da izvrši službenu radnju primjer negacije vladavine prava i poštivanja ljudskih prava.

Kovačević je stoga izrazio nadu da će Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće smoći snage da onemogući ovakvo ili slično postupanje bilo kojeg tužiteljstva u BiH i na efikasan način zaštititi bilo koju osobu od proizvoljnog postupanja tužiteljstva.

Također, dodaje Kovačević, neprihvatljivo je postupanje pojedinih javnih organa koji izmjenama zakona urušavaju osnovne principe zaštite osobnih podataka, a takav slučaj dogodio se u ovoj godini kada je Parlament Federacije BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, koji je, tvrdi, suprotan osnovnim principima zaštite osobnih podataka i štetan je za građane Federacije.

Pojasnio je da je uvođenjem novog instituta „utvrđivanje identiteta osoba i osobnog imena te osobe“ zakonodavac obavezu vođenja točnih podataka prebacio na teret građana jer je jedan od osnovnih principa obrade osobnih podataka taj da su javni organi dužni da obrađuju točne podatke te da ih ažuriraju i isprave kada je to potrebno.

”Iz činjenice različitih upisa podataka o osobnom imenu za istu osobu, ne može se uspostavljati pravo da se osoba „opredijeli za ime koje će ostati u pravnom prometu“ jer bi to bilo suprotno osnovnim principima vladavine prava i predstavljalo bi prijetnju pravnoj sigurnosti”, smatra Kovačević.

Stoga je postavio pitanje da li će se i u slučaju eventualno budućih grešaka opet ponavljati ista procedura ili se jedna osoba može samo jednom opredijeliti te je pojasnio da novo rješenje pretpostavlja situaciju da zbog greške matičara građanin traži da mu se „utvrdi identitet i osobno ime“, a uvodi se i policijsko ovlaštenje u situacijama kada osoba ne može ili ne želi da se identificira ili kada se pronađe leš nepoznate osobe.

Dosadašnje rješenje putem instituta „ispravka podataka poslije zaključenja upisa“ bilo je sasvim prihvatljivo, smatra Kovačević, a sada poseban problem predstavlja odredba koja se odnosi na nadležnost i identičan je s već nastalim problemima oko upisa u matične knjige rođenih i matične knjige umrlih.

Nadalje, ovim zakonom reducira se primjena Zakona o zaštiti osobnih podataka što je, kaže Kovačević, u suprotnosti s ustavima države i Federacije i međunarodno preuzetim obavezama.

Agencija je u protekloj godini izvršila 88 inspekcijskih nadzora u javnom i privatnom sektoru, od toga 43 redovna i 45 izvanrednih. Tijekom godine zaprimljeno je 117 prigovora nositelja podataka te napravljeno 91 rješenje po prigovoru.

Kreirano je 240 stručnih mišljenja o obradi osobnih podataka po zahtjevima različitih institucija i fizičkih osoba u BiH, kao i 13 stručnih mišljenja u vezi s iznošenjem osobnih podataka u inozemstvo. Po tužbama iz ranijeg razdobla doneseno je 14 presuda Suda BiH, od čega je 13 presuda bilo u korist Agencije, dok je jedna tužba uvažena. U 2014. pokrenuta su tri upravna spora, po kojima još nije odlučeno od Suda BiH.

Govoreći o radu Agencije u protekloj godini, Kovačević je rekao da su građani podnosili prigovore kada je u pitanju videonadzor, natječajne procedure i prilaganje dokumenata, traženje kopije osobne iskaznica u različitim postupcima i obradu JMB.

U sljedećoj godini Agenciji za zaštitu osobnih podataka prioritet će biti, kao i do sada, postupci po prigovorima te jačanje suradnje sa zakonodavnim organima, odnosno njihovim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

”Cilj nam je da sustavno na adekvatan način osiguramo sudjelovanje Agencije u postupcima usvajanja zakona kojima se regulira obrada i zaštita osobnih podataka, prije svega u smislu usklađivanja s europskim standardima”, naglasio je direktor.

(Fena)

Komentiraj: