Evo kako stoji BiH po udjelu prihoda od rada u BDP-u

Prema analizi Međunarodne organizacije rada (ILO), u europskim državama su velike razlike u udjelu prihoda od rada u bruto domaćem proizvodu (BDP).

Naime, udio prihoda od rada u BDP-u se smanjuje.

Ovo smanjenje je često povezano s povećanjem nejednakosti u prihodima jer se kapital teži koncentrirati kod onih koji imaju najveće prihode.

ILO definira udio prihoda od rada u BDP-u kao odnos ukupnog prihoda od rada i BDP-a. Prihod od rada i BDP su izraženi u nominalnom iznosu dok je sppomenuti sam udio izražen u postocima. Prihodi od rada podrazumijevaju naknade zaposlenih i dio prihoda samozaposlenih.

Shodno ILO-ovim podacima iz 2021. godine, udio prihoda od rada u BDP-u najveći je u Švicarskoj (70,5 posto) dok je najmanji u Irskoj (30,6 posto).

Ovaj udio u Bosni i Hercegovini iznosi 52,3 posto (time je Bosna i Hercegovina na 27. mjestu od 41 zemlje), koliko iznosi i u Srbiji. U Hrvatskoj iznosi 56,4 posto, što je neznatno ispod prosjeka Europske unije (57 posto).

Udio prihoda od rada u BDP-u u Sloveniji iznosi 59,8 posto, što je najveći udio u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije. Nadalje, u Crnoj Gori iznosi 46,5 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 44,5 posto.

U Irskoj je također bilo najveće smanjenje udjela prihoda od rada u BDP-u u razdoblju od 2011. do 2021. (19,9 posto). U navedenom razdoblju je to smanjenje u Bosni i Hercegovini iznosilo 3,6 posto, što je peto najveće smanjenje među 20 europskih država u kojima se dogodilo smanjenje udjela prihoda od rada u BDP-u. To smanjenje je bilo manje u Hrvatskoj (2,3 posto), kao i u Sjevernoj Makedoniji (1,4 posto).

U Latviji je bio najveći rast udjela prihoda od rada u BDP-u u razdoblju od 2011. do 2021. (11 posto). Rast se dogodio i u Srbiji (6,7 posto), što je šesti najveći rast među 21 europskom državom u kojoj se pojavio rast udjela prihoda od rada u BDP-u. Rast je zabilježen i u Sloveniji (1,9 posto) i Crnoj Gori (0,4 posto).

Među razlozima za to što je udio prihoda od rada u BDP-u manji u pojedinim europskim zemljama jesu to što su te zemlje otvorenije za trgovinu, čime se ograničava mogućnost rasta plaća u cilju da budu međunarodno konkurentnije, te što imaju slab sustav kolektivnog pregovaranja kojim se omogućava pravednija raspodjela ekonomskog rasta između kapitala i rada, piše Euronews.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.