Prilikom zahtjeva za otvaranje bankovnog računa, sklapanja ugovora za komunalne usluge ili zbog prijave na natječaj za posao potrebno je predati CIPS-ovu prijavu koja je set osobnih podataka.
Ekipa BHRT-a istražila je tko sve može tražiti CIPS na legalan način.
CIPS je engleski termin koji znači Sustav zaštite identiteta građana (eng. CIPS). CIPS potvrda ili PBA3 obavještenje dokaz je o prijavi adrese prebivališta koja sadrži osobne podatke.
CIPS potvrda se može izvaditi u sektoru za administraciju entitetskih i županijskih ministarstava unutarnjih poslova kao i u Javnom registru u Brčko distriktu. U Županiji Sarajevo samo u prošloj godini na osam lokacija izdato je više od 400 tisuća CIPS potvrda.
CIPS potvrdu mogu tražiti pravni subjekti, banke, institucije, komunalne tvrtke, no pitanje je je li to opravdano. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka navode da kontrolori, odnosno pravni subjekti koji traže osobne podatke, mogu prikupljati podatke građana iz CIPS- ve potvrde, ali samo ako je to zakonski regulirano.
Za nelegalno prikupljanje osobnih podataka kontrolori/ pravna lica koja prikupljaju podatke od građana se kažnjavaju s 1.000 do 10 tisuća KM. S druge strane, institucije ili druga pravna lica nerijetko traže CIPS potvrdu od građana ne stariju od šest mjeseci.
U administraciji MUP-a Županije Sarajevo smatraju da bi taj rok trebao biti čak i manji, jer lice koje dobije CIPS ovu potvrdu automatski može da traži promjenu adrese prebivališta/boravišta. Čekanje na izdavanje CIPS-ove potvrde nerijetko stvara gužve u sektorima za administraciju, oduzimajući vrijeme građanima.
(www.jabuka.tv)
