U prošloj je godini nastavljen veliki trend rasta izvoza montažnih kuća iz BiH, izvozilo se u gotovo sve europske zemlje, a samo jedna domaća tvrtka lani je na tržište Europske unije izvezla gotovo 200 kuća.
Prednost montažnih kuća je u brzini gradnje, uštedi energije i cijenama, a kako kaže Milenko Stevanović, vlasnik Steco centra u Bijeljini, koji se bavi izgradnjom montažnih i drvenih kućica, estetika takvih kuća dovedena je do savršenstva.
U prošloj je godini samo Steco centar izvezao blizu 200 kuća.
Izvozili smo u Nizozemsku, Švicarsku, Hrvatsku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Francusku, Australiju, Englesku i Španjolsku, kazao je Feni Stevanović, dodavši da su za domaće tržište lani napravili 15-ak kuća.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvezenih montažnih kuća u prošloj je godini iznosila gotovo 36 milijuna maraka.
Kako naglašavaju iz Komore, montažne kuće iz BiH izvozile su se u Hrvatsku, Njemačku, Švicarsku, Veliku Britaniju, Austriju, Nizozemsku, Španjolsku, Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, Luksemburg, Srbiju, Francusku, Švedsku, Češku i Kosovo.
Zainteresiranost kupaca za montažne kuće sve je veća, a nedostatak radne snage na tržištu također utječe na odluke investitora da se odluče za kupovinu montažne kuće.
Zainteresiranost je sve veća i kupci su uglavnom dobro informirani o montažnim kućama kada dođu kod nas na razgovore, kaže Stevanović.
Što se tiče cijena takvih kuća na domaćem tržištu, one se kreću od 750 maraka za sivu fazu do 1.500 maraka za ključ u ruke, dok su cijene vani dosta veće, ali je i gradnja drugačija.
Za završetak svih radova na gradilištu potrebno nam je od 5 do 21 dan ovisno od stupnja završenosti kuće koju ugovorimo s investitorom, govori Stevanović.
S druge strane, uvoz montažnih kuća u BiH daleko je manji pa je on lani iznosio 1.223.165 maraka.
(Fena | Foto: Steco centar)
I onda nekom pada napamet u one glupe stanove sprditi pare pored svoje njive i ovoga
Bolan oni su i pobigli u stanove da ne bi posadoli krumpir i bastu imali. Doci ce vrime kad ce bizat oz stanova da bo stogod pojeli na selu.
Kakve veze ima što je netko u stanu, a netko u kući…nekome se neda uselit, pa čekati krov i okoliš završiti za 15-20 god. nakon useljenja, što je vjerojatno i vaš slučaj kompleksaši…zašto nebi živio u stanu, a zemlju obrađivao na selu tko ima…i riješen problem…al to je teška varijanta i kombinacija koju vi ograničeni možete zamisliti…na kraju krajeva svakome na izbor što želi sa životom….stan ipak nije mrtvi kapital kao kuća, uvijek ga se moš riješiti i preseliti po volji….
Lijencina se prepoznao u komentaru.
Nepismeni psu, okotu lojavi, ti znaš tko je kakav…..ja sam sa sela, te i dan danas sadim razne kulture na ćaćevini i djedovini, a ti i takvi kojima je korov oko kuće, neznam baš…seljačiću…