Gruđanin napisao dirljivu priču o ženi koja je preživjela tri rata

U nakladi Despot infinitusa iz Zagreba iz tiska je izašao roman ”Matijino stoljeće rata”, nova knjiga Ivana Šimića iz Gruda koja je nastala prema rukopisu koji je ušao u finale najvećeg hrvatskog natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine.

”Matijino stoljeće rata” je pripovjedački i stilski besprijekorno napisana epska priča o 20. stoljeću. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, ne mareći za književno-teorijske zakonitosti i krute žanrovske kalupe, o kojima prema vlastitom priznanju ionako zna malo ili ništa, dobro upućeni autor donosi svjedočanstva o ljudima i događajima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio, navodi se u priopćenju.

Kako se dodaje, ovo je dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih. Matija, natkrovljujući lik romana, rođena je 1912. godine. Toj je ženi u prvome od tri rata ubijen otac, u drugome joj je ubijen muž, a u trećemu sin i unuk. Matija je umrla 1995. godine, nakon svih tih tragedija kroz četiri generacije.

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na FESB-u u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani ”rani radovi”.

Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom ”Hercegovac s razlogom”. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.

Koncert domoljubnih pjesama povodom Dana općine Grude

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.