Analiza: Monumentalne Doganuše – katedrale industrijske arhitekture

Povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar ponovno se oglasio u vezi Duhanske stanice u Širokom Brijegu.

Nakon što smo prenijeli njegov tekst u kojem je naveo razloge zašto ne bi trebalo srušiti spomenik industrijske arhitekture u gradu, ovoga puta objavio je zanimljivu analizu u kojoj je, između ostaloga, opisao u kojem stilu su građeni objekti Duhanske stanice u Širokom Brijegu nazvavši ih katedralama industrijske arhitekture u Širokom Brijegu.

Srušena većina objekata u kompleksu Duhanske stanice u Širokom Brijegu

Također, predložio je da se na mjestu srušenog južnog magazina izgradi nova zgrada koja bi bila, kako navodi, faksimilska kopija stare.

Uz dopuštenje autora, analizu pod nazivom ”Monumentalne Doganuše” portal Jabuka.tv prenosi u cijelosti:

Srušeni ”Južni magazin” pripada industrijskoj arhitekturi koja je građena u stilu neoklasicizma i samim tim stavlja Široki Brijeg u kontekst srednjoeuropskih gradova. Većina arhitekture građanskog doba građena je u neostilovima renesanse i baroka, kada se radi o civilnim građevinama, a neogotike i neoromanike, kada se radi o sakralnim građevinama. Od 1905. pa do 1938. u Širokom Brijegu se grade crkva u neoromaničkom stilu, gimnazija, konvikt (danas ALU) i Dogana u neoklasicističkom stilu s elementima neorenesanse.

Dvije djevojke poziraju dok se u pozadini vide magacini Duhanske stanice

U kontekstu arhitekture Široki Brijeg tada stoji uz srednjoeuropske gradove i veće gradove regije, a po monumentalnosti izgrađenih objekata možda čak i nadilazi svoje mogućnosti. Upravo zbog toga arhitektura zgrada Dogane je jako bitna jer pokazuje ekonomski prosperitet i sposobnost u izgradnji monumentalnih objekata industrijske namjene bez zapostavljanja estetske kategorije.

”JUŽNI MAGAZIN” je koncipiran sa središnjim naglašenim rizalitom u koji je smješteno stubište, a njega s lijeve i desne strane flankiraju dva krila na četiri kata. Klasicistička longitudinalnost građevine unosi karakter stabilnosti i uravnoteženosti arhitekture, dok dekoracija horizontalnih linija na fasadi, i uravnoteženi ritam izmjene prozorskih otvora, još dodatno čitavu građevinu čine dopadljivijom, praveći iskorak izvan industrijske arhitekture i njezine prvotne namjene magazina.

Ove proporcionalnim volumenima i dekoracijama raščlanjene arhitektonske forme, puno su više od običnog skladišta i mogu se bez zadrške komparirati s neoklasicizmom zgrada gimnazije i današnje Akademije likovnih umjetnosti i kao takve bi bile idealne za jednu školu. Neoklasicizam je arhitektura čija čistoća i jednostavnost pruža osjećaj stabilnosti i trajnosti i savršeno se uklapa u gradske jezgre.

Široki Brijeg između 1937. i 1941. godine (Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg)

”SJEVERNI MAGAZIN” je po svom karakteru monumentalniji i snažniji od prve, danas srušene zgrade Južnog magazina. Jako je zanimljiv znalački promišljeni duh klasicizma, oživljen po uzoru na javne zgrade renesanse u industrijskoj arhitekturi skladišta. Rustičnost kamenih fasada podsjeća monumentalnošću na zidove renesansnih palača u Firenci i Rimu, a snažno profilirani vijenci koji zgradu dijele u tri zone dodatno naglašavaju klasicističku notu.

I na ovom primjeru vidimo da je arhitektura skladišta izišla iz gabarita ”obične skladišne arhitekture” i da je težnja za višom estetikom rezultirala arhitekturom koja se lako može prenamijeniti za druge civilne namjene.

ZAKLJUČAK: Zgrade Dogane nalaze se na svim razglednicama Širokog Brijega i dio su kolektivne memorije većine stanovnika ovog grada. Gubitkom povijesnih vizura, gubi se identiteta grada, a samim tim i identitet građana. Metkovska Dogana, grudska Dogana, zadarska Maraska su zgrade koje su dobile svoju prenamjenu i živi su organizmi povijenih jezgri svojih gradova i svjedoče o kontinuitetu nastanka i razvitka grada. Spomenuti gradovi bez tih građevina bi ostali oskvrnuti i njihov povijesni kontinuitet razvoja bi bio znatno narušen. Ako se u Širokom Brijegu nastavi uništavati građevine koje grad čine gradom, ubrzo ćemo nažalost poprimiti izgled kaotičnog naselja.

Široki Brijeg 1970. godine (Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg)

Zbog svega navedenog ”JUŽNI MAGAZIN” bi trebalo rekonstruirati, tj. izgraditi novu zgradu koja bi bila faksimilska kopija stare, jer kao industrijska arhitektura bi bila idealna za smještanje srednje strukovne škole budući da ona većinom obrazuje industrijske radnike. Dvije zgrade širokobriješke Dogane možemo s pravom i punim ponosom nazvati KATEDRALAMA INDUSTRIJSKE ARHITEKTURE u Širokom Brijegu i kao takve bi trebale nastaviti živjeti i dalje.

Široki Brijeg između 1950. i 1957. godine (Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg)

P.S. Kada se odlučuje o sudbini neke zgrade bitne za kulturno nasljeđe grada, u komisiji bi trebali sjediti arhitekt, povjesničar umjetnosti, inženjer građevine i arheolog. Ako se njih četvero složi, izglasani prijedlog bi trebao ići na referendum građana u trajanju od najmanje 30 radnih dana. To je jedini način da se vidi što građani uistinu žele.

Javne rasprave nisu dobar način, kada se radi o spomeničkoj baštini i kulturnom identitetu, budući da građani često ne mogu doći u vrijeme kad se one održavaju, a i prostor u kojem se održavaju može primiti samo mali broj ljudi. Zbog svega toga mišljenje nekoliko tisuća građana i građanki Širokog Brijega nažalost ne može doći do izražaja, zaključuje širokobriješki povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar u svojoj analizi ”Monumentalne Doganuše”.

*U naslovu se misli na monumentalnu hercegovačku ženu Doganušu čija se vrijednost, veličina i snaga uspoređuju sa zgradama Dogane.

O rušenju Duhanske stanice oglasio se širokobriješki povjesničar umjetnosti

(www.jabuka.tv)

36 komentara

  • BRAVO TOMO! Odličan tekst, ali realno zakasnilo se s njim. Ovaj tekst je morao biti nadopuna tvog prvog članka o dogani, nakon 1-2 dana. Čim je se počelo nešto spominjati protiv rušenja, Brko je drugi dan zovnuo Mostarske bagere da poravnaju sve. A tko je kod nas odlučio s rušenju, MIRO TUTANKAMON. Pravo pitanje je imaju li uopće dozvole za rušenje, jer je sve išlo na vrat na nos. Imaju li ovjerene i potpisane dozvole o rušenju? Čiji je prijedlog o rušenju, koja to struka građevinska/arhitektonska to predložila i koje su glave to odobrile. Lakše je sve iznova napraviti nego popraviti postojeće stanje, ali struka bi trebala i zagovarati sanaciju povijesnih građevina a ne zagovarati rušenje.

    • ali meni i dalje nije jasno razglabanje na temu rušenja – o obnovi se trebalo pričati prije 30 godina… ili o nekom očuvanju… a ne danas kad je to dovedeno u derutno stanje i realno nije niti za čega drugoga nego za srušiti… sami smo si krivi, ako uostalom i za sve. zašto se nije pokrenulo prije 30 godina i išlo u očuvanje, obnovi… mogla se pokrenuti inicijativa građana nevezano za fgrad/općinu… mogla su se povući sredstva iz fondova, sufinancirati obnova. KAO I UVIJEK MI LAJEMO KADA SE VEĆ NEŠTO DOGODI! Prošla baba s kolačima, džaba nam sada svima žugat !

  • A generala poslije bitke i naknadne pameti u Širokom i Hercegovini nikad dosta.
    Je li Siroki jedini imao Duhanske na u BiH i Hrvatskoj i je li jedini koji je rusio?
    Kada su se barake rusile nitko nista, kada je gorila nitko nista, dodje vrijeme rusenja i sada je to odjednom ta jedna zgrada bez koje se nikako ne moze.
    Kaze Duhanska pokazuje ekonomski prosperitet. Ako je tih godina u Europi bilo siromasnijeg i bijednijeg kraja od Hercegovine neka mi netko kaze.
    Pokazuje da smo jedva prezivljavali ali prosperitet definitivno ne.
    Sto se tice zgrada i njihove estetike sigurno se svi mozemo sloziti da su nekada posjedovali ali s građevinske strane rijec je o staroj i nesigurnoj zgradi koja je gorila.
    Daj tekst od nekoga s korisnijom diplomom npr. arhitekta, inzenjera s iskustvom na slicnim projektima. Nekoga s praksom.

    OK, sada bi svi voljeli ( i ja) da se napravi nova zgrada i ista kao prije, i lijepo bi izgledalo ali daj mi tehnicke mogucnosti da se takvo nesto napravi i ekonomske mogucnosti. Imamo li izvodjaca sposobnih za takve projekte tu?
    Javna rasprava je bila i koliko sam vidio na snimci vodio ju je arhitekt i profesor i mogao je doci tko god je htio a za referendum nisam nigdje vidio da je ijedan grad radio o uklanjanju starih građevina i prenamjeni.
    Osobno bih volio da se tu premjeste sve javne sluzbe, grad, zavode i sudove, u 2 zgrade i mozda napraviti eventualno 1 ili 2 nove, manje gdje su barake bile, izmedju Sjevernog i juzbog magacina trg gradski da imamo jedan fin a tamo iza ima i veliki parking da se glavna gradska ukica rastereti i pretvori u dvosmjernu ako bi to ikako pomoglo.

  • Dok je Mire , neobrazovana i nepametna čovjeka ,koji je nekom ironijom sudbine došao na čelo jednog znamenitog ,malenog hercegovačkog grada , možemo samo očekivati nastavak jedne rušilačke, svetogrdne ,kaotične stvarnosti koja je toliko bolna i udara direktno u srce..Netko gore ,pametan u svojoj duhovnoj praznini ¨,nemaštovit i isprazan, napisa doslovce ove riječi;Imamo li izvođača sposobna za takve projekte(rekonstrukcije srušene južne zgrade Duvanske stanice)!faksimilska kopija stare zgrade?
    Znači, imali smo prije sto godina sposobne izvođače koji su napravili to što su napravili, jednU odnosno dvije monumentalne Doganuše, a danas usprkos tehnološkom napretku i modernoj mehanizaciji valjda, to ne bi smo mogli ponoviti!
    Miro i skupina totalnih bedaka i jebivjetara koje je skupio oko sebe i koji su na njegovom podkapacitiranom intelektu nikad ništa dobro neće donijeti ovom narodu jer on/oni, to ne mogu ni po svojim sposobnostima, ni po kapacitetima koji su im debelo ispodprosječni ni ti po svom duhovnom intelektu kojeg jednostavno nemaju.Nije to svakom dano ni ti to svatko može imati ali je žalosno kada takvi i intelektualno i duhovno zapušteni i siromašni ljudi dođu na dužnosti kojima nisu dorasli ni u natruhama. .

    • Mozes li biti jadniji i manji covjek?
      Bolje ti je onda ne pisat to. Ispadas ti zalosniji i gluplji dok nakon rusenja ovo sve pises. I jos po prilozenom ti rijecniku ne bih rekao niti da si obrazovan niti pametan. Samo jedan isfrustrirani lik kome je domet nekoga javnog s imenom i prezimenom? iz svoje sigurnosti anonimnosti popljuvati i izvrijeđati. Eno ti izbora, sastavi listu i idi pred narod govori.

      Kakav ti je da je, 20 godina ti je gradonacelnik “igrom slucaja” . A cisto sumnjam da je sve sam radio, koliko ja znam nitko ne moze sve sam raditi. Imas gradske sluzbe i ljude zaduzene za svoje resore, sto daju svoje misljenje.

      A kako ti je napisano bile su DVIJE javne rasprave, imas snimku, na kojoj su bili i priznati arhitekti gradski, inzenjeri i ljudi PRAKSE a ne teoreticari ili kafanski intelektualci. Isto kao za obnovu gimnazije, formirana je komisija sa najboljim strucnjacima Sirokog za građevinu. A to si vjerujem popljuvao.

      Duhanska stoji onakva godinama. Gdje su dosad prijedlozi neovisnih intelektualaca?
      I promasio si, vidis da i profesor pise samo zelju da se nova izgradi kao kopija stare. Stara je bila za rusenja svakako, gorila je i bila je nesigurna. Bila je sjednica gradskog vijeca, mislim da nitko Duhansku nije niti spomenuo niti od vladajucih niti od oporbe kritiku uputio.
      Zivi bili pa vidili sto ce sve od ovoga biti, kladim se da ce biti bolje nego prije a znam da kada bude nesto za pohvalu ti i tvoja sorta cete to ili ignorirati ili traziti manu.

    • Apsolutno ispravno si sve napisao! Nažalost, na čelna mjesta kod nas uvijek isplivaju podobni, a ne sposobni,lopovski , a ne pošteni

  • Mala korekcija za povjesnicara…cijeli sklop zgrada se zvao Dogana,a doganuse smo kolokvijalno zvali zene koje rade u Dogani

  • Svaka čast g.Ćavar, ostale su samo riječi o Dogani i slike karakteristične za Široki i žal za ovakvim spomenikom kulture kojeg je trebalo pokriti krovom i zaštiti odmah nakon što se zapalio, i zaštiti ovaj monumentalni spomenik, tamo gdje i kako treba.

  • Svake 4 godine imamo mogućnst da biramo i da se izjasnimo tko će nas voditi iduće 4 godine i svake godine on ostaje! Zašto? Jer ste prelijeni da izađete na izbore i izobrite se za promjene… izađimo na izbore, postavimo promatrače od povjerenja a ne seoske linčuge – prodane duše i džabalebaroše koji će nadopisivati listiće na brojanju.

    • Baš tako Jedini sinovi masoni uništiše svoj narod koje zlo je u tim ljudima daleko im kuća bila.Pakao je džabe a raj ne možete platiti.

  • Bravo Tomo, jedan od rijetkih ljudi koji će kritizirati postupke vlasti bez osobnog interesa.
    Ali….
    ” Govorim onima što slušaju a ne čuju, i onima što gledaju a ne vide “

  • Duhanska rusevina desetljecima.
    20 godina se prica o buducnosti tog prostora
    20 godina – nitko nista
    Tjedan dana od rusenja jedne nesigurne građevine, paljba komentari, tekstovi.
    Duhanska je bila mjesto gdje smo prodavali duhan za koji se prolijevao znoj i isao je na otkup gdje bi ga neka gamad degradirala i otkupila za sitnis od kojeg nisi mogao zivjeti.
    Duhan je jedina kultura koja je tu uspijevala, a takvi ljudi su razlog zasto imamo u Slavoniji, Njemackoj, Americi nasih prezimena koja su tu sad jedno stoljece.
    Ako se moze upotrijebiti zgrada – neka je.
    Ako je nesigurna rusi i pravi bolju. Nije samo ta arhitektura fina, moze i moderno biti dobro.

  • 12:01,
    “Nije samo ta arhitektura fina”, čuj fina, ali ova arhitektura je kulturno, povijesno i industrijsko obilježje hrvatskih ljudi u Hercegovini i ne ruši se svoja povijest nego zaštiti od takvih, kal Grude, Imotski…

    • Gospodine jeste vi uopce citali i shvatili tekst? Kao sto vidite 1 zgrada je ostala.
      Druga nije bila upotrebljiva niti za obnove.
      Imas cak i clanak ovdje otprije gdje je pisalo da skoro sve od Duhanske nije za ponovne upotrebe. I kakvi su tada vasi komentari i gdje su tada apeli bili za Juzni magacin.
      Nju jedino mozemo iznova onakvu sagraditi, kao sto je to profesor i napisao . A to se moze predloziti i raspraviti o tome.
      Profesor je napisao fin tekst i iznio neke dobre poante, nije nikoga vrijeđao a vi tu ste samo iskoristili da bi svojim nepismenim komentarima gore izvrijeđali lokalnu vlast.
      Zasto? Jer nisu proveli projekt koji bi kostao sam grad citav jedan godisnji proracun.

      A kako su drugi gradovi to rijesili? Grude jedan dio Eronet dobio davno, drugi su mislim prodali nedavno. Capljina sve rusi i prave privatnici stanove skupe, Ljubuski rusevina kao i nasa, Citluk?? Hrvatski gradovi?
      Tko je pravio javnu raspravu? Malo tko ako je itko a nasi su organizirali 2 javne rasprave gdje je glavnu rijec vodila struka! I receno je da ce tu biti javni sadrzaj a ne privatni iako ste samo dosad pisali da ce do jedni trgovci nasi sve kupiti. I jos tu nista nisu poceli praviti, tek ce sad i bit ce i prijedlog vjerojatno i na vijecu sto ce tu sve biti i kako ce se praviti a pitat ce se naravno struka nasa. Eno vidis ekipe za obnovu gimnazije, sve za pohvalu sto se tice struke. Mozete tu pricati o nezadovoljstvu sa mnogo stvari u gradu ali sto se tice ove Duhanske nema toliko argenata. Lose je sruseno sada je na redu da se bolje izgradi.

  • Dobar tekst.
    Duhanska se sustavno uništava već 20 godina, pa se onda kaže što ćemo nego je srušiti. Na javnoj raspravi nije rečeno da se ruše magazini ( stari i novi).

  • Otkad je bio onaj pozar u tom magacinu znalo se da od te zgrade nema vise nista, jedino se srusit moze.
    Ako je rijec o obnovi o njoj je trebalo pricati 20 godina ranije, a tada niti jedna nije bila na opcinama vec na Zupaniji koja tu nista nije uradila. Ali eto mi smo imali likove poput Jurisica i poslije nesposobnog i lijenog Zdenka Cosica. Ta najlakse i jest bilo zupaniji da to prvo rijesi, proracun je ogroman naspram opcinskih a ionako ce sad nasi gradovi i opcine to morati sufinancirati od Zupanije i Vlade Federacije kao i vecinu vecih projekata.

  • Tomo svaka ti čast👍
    A glupanima koji su dozvolili rušenje nek ih sram i stid Boga i čovijeka.
    Treba ih sve skinuti s fukcije.
    Nek ruse svoju djedovinu.
    SRAMOTA ,SRAMOTA i ŽALOST šta uradiše.

  • …u komisiji bi trebali sjediti arhitekt, povjesničar umjetnosti.. I primat platu kao nadzorni odbor.

    Ovako je dotični pisao i kad je se restoran Borak renovirao, urbicid, ne valja ništa novo, bla bla..
    Ukratko ‘Uvik kontra’.
    Mani se nostalgije, kad sore Penavića i Soptine kuće, opet će nastradat vizura grada?
    Koja vizura?
    90% ove selendre se prolazi ‘pod ručnom’, glavnom ulicom vizuru krase ruševne građevine koje su prije 100 godina neki moćnici izgradili kako im palo napamet, a ostatak se lijepio jedan uz drugi da se uštedi na materijalu.
    Svak kreči kako mu padne napamet, otvori su mix starih drvenih, modernih PVC, te alu otvora, po mogućnosti što različitije, jer svaka generacija je najpametnija i ugrađuje po svom ćeifu.
    Gajbama Žuje rezervišu ‘svoje’ parkinge, a ti se svezao zgrade koja je toliko kvalitetna da su je dizalicom srušili za pola dana.

    Čudi me da nema osvrta na renovaciju restorana Park u centru?

  • Prostor se skoro 30 godina se ne koristi i opasan je za ljude, a da sada samo poravnaju i stave dva gola da djeca igraju lopte je bolje nego ovo do sada i to pozdravljam. Sanacija i vraćanje u funkciju ovakvog oštećenog objekta je toliko skupo, za te pare bi Široki mogao asfaltirat sve dotrajale ulice i izraditi kanalizaciju za sve ulice.

  • 15:35,
    De objasni nam koga ti kao “braniš” više a i zašto, nije ništa tvoje više nego svakog čovjeka u Širokom.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.