Što savjetuju stručnjaci uzgajivačima smilja u Hercegovini

Euforija oko uzgoja smilja u Hercegovini se ne stišava. Sve je počelo laganim koracima prije četiri godine, no u posljednjih nekoliko mjeseci sve više pojedinaca, obitelji, udruga i tvrtki počinje se baviti uzgojem smilja. Pitanje je znaju li u što se upuštaju i što im je činiti na početku.

O tim pitanjima, ali i o mnogim drugim, razgovarali smo sa stručnjacima s Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru (FAZ), koji su, kako i sami kažu, novi u ovome, no ipak s nešto više vrijednijih informacija i savjeta od početnika koji kreću u ovaj biznis.

Svim novim uzgajivačima smilja u Hercegovini polazna točka trebao bi biti upravo Federalni agromediteranski zavod Mostar. Zašto? Zato što bi uzgajivači prije početka sadnje smilja uzorak tla trebali odnijeti na analizu u Zavod kako bi mogli doznati je li zemljište na kojoj planiraju sadnju smilja pogodna za isto.

Je li potražnja tržišta za smiljem zaista neograničena?

Prvo smilje u Hercegovini zasađeno je tek prije četiri godine, a radi se o sorti Helichrysum italicum ssp.italicum te je to nova agrokultura na ovim područjima.

smilje_FAZ_8

Zgrada Federalnog agromediteranskog zavoda

Za sada u Europi nisu vršena nikakva detaljnija istraživanja o plantažnom uzgoju smilja pa su stoga informacije koje kruže ”u narodu” neprovjerene i neutvrđene. Plantaže smilja za sada se samo nalaze na Korzici, te u pojasu ispod balkanskih planina na potezu od Zadra, Hercegovine pa sve do Albanije i Grčke.

”Niti u jednoj studiji nismo pronašli podatak je li proizvodnja 2,5 tone eteričnog ulja, niti podatak je li potražnja neograničena. Mi ne znamo kolika je potražnja, kolika je ponuda, koje je tržište krajnje potrošnje i koje su to tvrtke koje to kupuju. Ono što se definitivno ponavlja u medijima da to koristi farmaceutska i kozmetička industrija, ali tko su ti kupci? Definitivno oko tržišta jedan veliki upitnik”, rekao je za portal Jabuka.tv prof. dr. sc. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Kako uzeti uzorak tla?

Kemijska analiza tla služi u svrhu kontrole plodnosti, prvenstveno da ljudi ne bi pretjerivali sa gnojidbom ili imali niske prinose, te da se mogu orijentirati koliko čega treba i koliko je tlo plodno i pogodno za kulturu koju planiraju saditi. Prema pravilu, obično se uzima jedan prosječan uzorak tla na površini od 3-5 ha,ako je površina na kojoj se planira sadnja homogena. Prosječan uzorak se sastoji od nekih šest do sedam pojedinačnih uzorkovanja tla (što više, bolje će se odraziti stanje na parceli) dubine do 30 centimetara, kad je riječ o smilju. Pojedinačni uzorci se uzimaju sa različitih mjesta na parceli, uzorkujući cik-cak ili dijagonalno po površini parcele, kako bi taj uzorak bio reprezentativan.Ako površina nije homogena, treba razdvojiti uzorke tla, odnosno napraviti više prosječnih uzoraka, sa dijelova njive koja izgledaju strukturno različita.Kad se radi pojedinačno uzorkovanje na homogenoj parceli, svi uzorci se prikupljaju u jednu posudu i na kraju uzorkovanja dobro izmiješaju, te se od ukupne mase izdvoji 1,5-2 kg zemlje za analizu. Analiza tla vrši se u Zavodu, na rezultate se čeka od sedam do deset dana, a cijena jednog uzorka iznosi 65 konvertibilnih maraka,” izjavila je za portal Jabuka.tv doc. dr. sc. Adrijana Filipović, šefica odsjeka za agrokemijska ispitivanja.

smilje_FAZ_2

Uzorci tla

Kako zasaditi smilje?

Kao što smo već naveli, malo se toga zna o smilju, pogotovo u finesama oko sadnje i izvlačenja maksimuma iz posađenih sadnica. Stoga je Federalni agromediteranski zavod u blizini Mostara, odnosno na pokušalištu Muminovača, zasadio pokusnu plantažu smilja kako bi mogli bolje proučiti kako ova biljka reagira te će rezultati tog istraživanja biti uskoro objavljeni. Jer se ova biljka ne ponaša jednako u divljoj populaciji i u kultivaciji.

”Kad se biljka kultivira, pojavi se stotinu problema kojih u prirodu uopće nema. Nitko nema velikoga iskustva,” dodao je prof. Ivanković.

Dok se čekaju rezultati pokusa, koji je postavljen u sklopu projekta prekogranične suradnje s općinom Jelsa, projekt ”Mediterranean Medicinal Herbs – Mediteransko ljekovito bilje”, s pokušališta na Muminovači, najbolji primjer uzgoja smilja dolazi iz Posušja, točnije s plantaže smilja koju su zasadili članovi braniteljske zadruge.

”Mi kao institucija ne možemo zasada kazati koji je točan preporučeni razmak. Ono što možemo reći temeljem onoga što smo vidjeli na plantaži braniteljske zadruge u Posušju je najozbiljniji primjer kvalitetne sadnje smilja. Na površini od 50.000 metara četvornih ima nasada smilja starih godinu dana, dvije i tri godine te su pokušali sa jednoredom, dvoredom i troredom. Ono što je njihovo iskustvo, najbolje rezultate pokazalo je smilje na tlu koje se sastoji od 60 do 70 % kamena i 30 % zemlje, tu su se pokazali najbolji prinosi i najbolja kvaliteta ulja. Što se tiče razmaka, najbolji rezultat je bio na razmaku 90 x 40 centimetara, znači 90 centimetara red od reda, a 40 centimetara razmaka od sadnica u redu. A zbog prilagodbe mehanizaciji, zadruga planira proširenje na 100 x 50 centimetara”, pojasnila je za portal Jabuka.tv mr. sc. Marija Prlić, šefica odsjeka za vinogradarstvo i voćarstvo na FAZ-u.

smilje_FAZ_9

Plantaža smilja

Jedan od važnih čimbenika kod plantažnog uzgoja smilja je i gnojidba te je FAZ na svojoj maloj plantaži simulirao uvjete u prirodi bez gnojidbe te pokus gnojidbe koji uključuje agrobiocenozu te folijarno gnojivo.

”Pokus se sastojao od tri tretmana od kojih je jedan faktički bio samo kontrola bez gnojidbe. Naši rezultati su pokazali da je gnojidba s organskom gnojidbom, korištenjem klasičnim konjskim i kravljim gnojim, pokazala prinose koji zadovoljavaju tržište. Pokus s folijarnim gnojivom, koji uključuje alge, imao je visok prinos za razliku od svih ostalih, ali u kemijskoj analizi nije pokazao ono što tržište traži. Tako da će se naše preporuke svesti na osnovnu znači klasičnu organsku gnojidbu”, izjavo je za portal Jabuka.tv mr. sc. Miro Barbarić, stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo na FAZ-u.

Koliko je smilja zasađeno u Hercegovini?

Prema podacima Udruge Hercegovačko ljekovito bilje u 2014. godini u Hercegovini bilo je zasađeno oko 40 hektara smilja, a u ovoj godini barata se brojkama od 500 hektara, odnosno da je u Hercegovini u posljednjih godinu dana zasađeno čak 460 hektara smilja! Za točne podatke potrebno je u suradnji s udrugama i neposredno s proizvođačima izvršiti inventarizaciju nasada smilja u Hercegovini.

Isplati li se?

Prema neslužbenim informacijama s terena, otkupna cijena kilograma smilja trenutno iznosi 5,20 KM, a mnogi barataju informacijama da se isplati sve do jedne marke. Navedena otkupna cijena od 5,20 KM je uzeta kao prosječna, no u konačnici sve ovisi o dogovoru uzgajivača i otkupljivača.

smilje_FAZ_10

”Cijena jedne sadnice smilja iznosi 20 feninga, dok se otkupna cijena još nije formirala,” potvrdili su iz tvrtke Roing d.o.o. Ljubuški za portal Jabuka.tv.

U Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru je rađena feasibility studija, odnosno studija izvodljivosti, o isplativosti sadnje smilja. U projektu je uzeta otkupna cijena smilja od 2,5 KM po kilogramu te realnim prinosom od 500 grama po biljci uz razmak sadnje 100 x 50 centimetara.

”Na ovoj otkupnoj cijeni od 2,50 KM imamo isplativu investiciju. Projekt pokazuje ekonomsku opravdanost”, odgovorno tvrdi direktor FAZ-a prof. dr. sc.Marko Ivanković za portal Jabuka.tv.

Cilj je izvoziti eterično ulje, a ne sirovinu

Skoro svi uzgajivači u Hercegovini smilje prodaju kao sirovinu u inozemstvo, a te tvrtke sirovinu prerađuju u eterično ulje. Nagađa se da cijena jedne litre takvog ulja iznosi od 1.000 pa do vrtoglavih 3.000 eura. A Hercegovina sigurno ima uvjete da sirovinu preradi te izvozi ulje farmakološkim i kozmetičkim tvrtkama kao poluproizvod, a da ova tvrdnja stoji govori činjenica da se u Jarama pored Širokog Brijega gradi destilerija.

smilje_FAZ_14

Stroj za destilaciju

”Kapacitet destilerije će biti toliki da će moći preraditi sve smilje koje se uzgoji u Hercegovini. Što je dobro jer mi možemo doći do poluproizvoda i prodavati ulje od smilja za inozemno tržište. A oko područja destilerije u Jarama sadi se 13 hektara smilja”, izjavio je za portal Jabuka.tv Mario Leko, pomoćnik direktora Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Uzgajivači – registrirajte se!

Iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru pozivaju sve proizvođače presadnica smilja da se registriraju za tu proizvodnju u skladu s važećim propisima u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a također je upućen poziv uzgajivačima da se bave ekološkim uzgojem smilja jer će u budućnosti sigurno biti formirano tijelo koje će nadzirati rad i uzgoj ekoloških proizvođača. Također, neregistrirani uzgajivači neće moći aplicirati na moguće poticaje od resornog ministarstva.

FAZ će u petak, 16. listopada 2015. godine u svojim prostorijama u Ulici biskupa Čule 10 u Mostaru, organizirati radionicu pod nazivom ”Smilje u Hercegovini” gdje će svi imati priliku čuti mišljenja i savjete stručnjaka. Na radionici će biti predstavljeni prvi rezultati pokusa na pokušalištima FAZ-a kao i planovi pokusa za sezonu 2015./2016.

”Ako se dogode problemi, a oni će se sigurno dogoditi, ne treba odmah dignuti ruke nego se suočiti s problemom i uz pomoć stručnjaka zajedno poraditi na pronalasku kvalitetnog rješenja problema,” poručili su iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

(www.jabuka.tv)

53 komentara

  • Mi ne znamo kolika je potražnja, kolika je ponuda, koje je tržište krajnje potrošnje i koje su to tvrtke koje to kupuju. Ono što se definitivno ponavlja u medijima da to koristi farmaceutska i kozmetička industrija, ali tko su ti kupci? Definitivno oko tržišta jedan veliki upitnik
    Kako dalje????

  • Nista konkretno nisu kazali osim sto se reklamiraju za ispit kakvoce tla.sto i nije neki problem , nisu spomenuli najvazniju stvar : sadnice ili sjeme su najveci problem ljudima,svasta se nudi i svasta sije,
    Koliko znam ima u Kastel Sucurcu biokemijski laboratorij koji se bave tim poslom.izvolite pa se raspitajte koga zanima

  • samo aplicirate na provjeri tla i registraciji zbog kako kazu poticaja,,poticaja nece doci do ljudi koji bi radili nego ce oprati pare opet mafija od politicara,,zato narode sadite sami i vodite brigu i mucite se ,,isplati se

    • kod nas u dalmaciji normalno da ću prijaviti svaku sadnicu smilja kako ću ga moći prodati i kako ću dobiti poticaj od države ako nije prijavljeno

  • Sad bi se trebalo registrirati radi pisljivih 300 maraka, a iza toga sljedi porez na dobit, koje bi naravnovo procjenila ova pisljiva drzava koja nam nije nista dala. Bilo bi nam ko 60-ih godina za duvan, kad bi vilanci napadali. Ljudi ne dajte se navuc na njihove gluposti. Ovo nam je prilika da se izvucemo iz ove bijede. I da, zaista hvala BDM

    • kad treba sređivat mirovine i kojekakve poticaje onda država valja, kad treba platit porez ko i u svakoj normalnoj državi, onda je pišljiva i ništa ne da, a šta mislite od čega će umirovljenici dobiti svoje krvavo stečene mirovine? jadni ste da jadniji ne možete bit, kod nas je “veza” za sve postala normalna, a kad treba civilizirano platiti udio za dobrobit svih, onda su svi lopovi i “ne dam”

      • pa ti daj, sigurno si se namirio/la iz državne blagajne ili si na državnim jaslama, kako u prošlom sistemu – tako i sada. Da nije vas takvih i mi “običan” narod bi mogli normalno živjeti i plaćati svoje dadžbine i nikako ne bi razmišljali o ovako, slažem se, glupim stvarima. Pajdo samo naprijed, ovi će jedva dočekati da vratite što ste uzeli, a ja bome nikom nisam dužan, osim materi i ćaći onome na nebu!

  • Svi bi vi poticaj a nitko se ne bi registrira, ljudi vam ukazuju na moguće probleme da ne letite ko guske u maglu. zato gospodo dežurni seratori pustite vodu.

  • Čini se da su neki već posustali, svi zbrajaju dobit a nisu ni zasadili smilje, koliko je potrebno truda da se proizvede kvalitetno uzgojena sadnica, tko garantira da će smilje biti otkupljeno i po kojoj cijeni??????????????

  • Za ISTINA. Ti si rođo na pravom putu, moreš sadit smilje na bilo kakvom zemljištu, bilo koju vrstu i neće obolit, sigurno ćeš pogodit i imat ćeš tri kila po struku. Ovi znanstvenici se zajebavaju..

  • ZA MILU I JOŠ PAR NEKIH STVARNO NEMAŠ NIMALO PAMETI ILI SI TOLIKO BEZKARAKTERNA NEMAŠ MOZGA DA TE PITAM ŠTA SE IMAJU SREĐIVATI MIROVINE SKRBI POTICAJI KADA POSTOJI ZAKON KOJI JE TO PROPISAO TI I TAKVI VJEROROVATNO SREĐUJETE ZA TRI ČETERI HILJADE MARAKA TE KOJI TO RADE SNJIMA SE TREBA POZABAVITI ZAKON A ULOGA OVIH LEZILJEBOVIĆA JE DA EDUCIRAJU LJUDE KOJI HOĆE DA SE TIME BAVE OSIGURAJU OTKUP I CIJENU I DA NAROD ZNA DALI MU SE ISPLATI TO RADITI A NORMALNO DA SVAK SVOJE ZAKONSKE OBVEZE TREBA ISPUNITI PA PITA KOJA JE ULOGA POSTOJANJA MINISTARSTVA I ZAŠTO PRIMAJU PLAĆU IMAN OSJEĆAJ DA SE SAMO GLEDA KAKO PREVARITI OPLJAČKATI OVAJ JADNI NAROD DA SE TO ISPLATI RADITI RADILI BI TO OVI IZ POLITIKE

  • Hm,nešto mi poznat stil od ove Mile gore,a možda se varam,naime takvu priču ima netko koga poznajem,što se tiče mirovina koje spominje,poznato mi je da joj je otac otišao 2 puta na stražu i trazio mirovinu,pa kad mu ovaj nije htio potpisat,evo do dan danas pljuje na brata,i pljuvat će i dalje,žena mu je doktorirala pljuvanje,ali da vas ne zamaram,ali evo opet mi nešto pade na pamet,žao mi čovjeka što nedavno u Knešpolju razbi auto,izletio nekakav pas,ne zna se čiji je,ili pak zna,a da pričamo malo o poštenju,šta misliš ?

  • Kažu “tri puta mjeri,a samo jednom reži-sijeci”
    1.Koja je to agencija vršila analizu svjetskog tržišta?(mediji su narodu aplicirali priču da se tržište ne može zadovoljiti čak narednih 15 godina)
    2.Koje su to tvrtke koje će otkupljivati smilje+ulje ?Koje su njihove reference?
    2.Vrsta ugovora?(U narodu kruže priče da daju ugovore na 5KM a nitko ga nije vidio)
    3.Kontrola medija? novine večernjega lista ( Pet puta izgovorena laž šesti put postaje istina)
    4.Vrsta piramide?( Vrh nikad neće potonuti, a zadnji stalež uvijek izgubi)
    5.Smilje je analgetik koji truje tlo bit će puno ASTME.
    6.Plan iseljavanja hercegovačkoga naroda bez ispaljenoga metka.(nisam bio u ratu)
    Ovu vrstu priče je plasirao prof dr.sc. Marko Ivanković, inače jako inteligentna osoba koja je sada odradila izuzetan potez ograđivanja i pravdavanja .
    Lijep pozdrav

  • Nije točno da je priču o smilju pokrenuo dr. Marko Ivanković, Agromediteranski zavod vrši stručnu analizu, a priču o smilju je isforsirao Miro Kraljević dovodeći u Široki stručnjake sa ljeve obale iz Mostara naše federalne partnere hehehe.

  • znam neke ljude koji su posadili cmilje ne izlaze iz polja kući do ponoći, stalno kopaju muka je to ljudi, nema kruva bez motike.

  • Mozda miro kraljević planira saditi smilje na dva kružna toka 😀 NA 100 metara dva kružna toka

    jadan narod gdje pere pare 😀

  • Malo bi se ogrebali o jadnu sirotinju pa da im otmu još i za analizu koji dinar!! Tko je do sada analizirao brda i doline?? edukacija ?? Ma da , educirali su samo narod gdje ima presada da kupe i za to su organizirali i prevoz!! Još da znaju tko će sve da se bakće oko smilja- imenom ,prezimenom i brojem pa da mogu laganini pare izvući iz proračuna na ime poticaja. Kao i za sve ostale poticaje u ovoj državici… Nego narode motiku u ruke i sami destilirajte i to malo što proizvedete pa ćete imati dvostruku korist pa vas briga za poticaje ….

  • MINISTRE DOKTORE HOĆE LI VAŠA POLJOPRIVREDNA APOTEKA OTKUPLJIVATI SMILJE AKO HOĆE PO KOJOJ CIJENI I JELI ISPLATA ODMAH HVALA

  • Ljudi pazite se, ja nikad necu prijavit koliko sam posadija, nek spreme SIPU da broji..
    Jebes ovu drzavu mrzim je kao i moj caca Yugu. Porez necu placat dok god mogu, nece se bosna izgrađivat sa moji zuljeva.

    • prijavija ti ili ne prijavija ima načina kako će te država oporezovati država se svoja voli a onaj koga voliš njemu se ne laže

    • previše volim svoju državu da bi je prevarila a i nema šanse da je mogu prevariti ako me uhvate tolike su kazne da ću platiti pet puta više nego što sam zaradija ne isplati se

  • Moj prijedlog, pokušajte. Nema se šta izgubiti osim malo prolivenog znoja.
    Nakon toga ćemo komentirati jel se isplati ili ne

  • Nema para bez krvavih dlana (od motike). Dobro je raditi i biće neke koristi, ali nekih basnoslovnih para sigurno neće biti. Svakako je bolje raditi nešto nego ništa. Mislim da bi se nadležna ministarstva trebala uključiti, stručno pomoći, dati prave informacije. Stvoriti neke pravne okvire za ugovore o otkupu, davati stručne informacije (nažalost i ja sumnjam u to). Onemogućiti mešetarima da formiraju javno mišljenje onako kako njima odgovara. Bojim se da će na kraju oni koji rade najmanje imati koristi od toga. Neka nam Bog bude u pomoći.

  • 100 tekstova o smilju a svaki isti.
    Nitko ne nudi konkretne odgovore: Koliki je stvarni kapacitet tržišta, neko ozbiljno istraživanje o kretanju cijene, iskustva s Korzike i mnoga druga pitanja.
    Previše je onih koji kemijom pokušavaju doći do (izgledom) što bolje sadnice ili povećanja prinosa.

  • Nema lake love sokoli moji,vrijeme je da narod krene radi ono od cega su nam didovi zivili,dosta je i lezala.Za miu,tko ti brani ostat ili ici u evropu radit,radit se mora di god bio pa je li lipse kod kuce svoje pa kako tako al svoj na svome nego pametkovat

  • Tko je to ispraksirao da se isplati sve
    Do jedne marke Nakoji mlin nabracss ti vodu Pocmi raditi pa ces vidit nije to utovar sijena
    koja prica

Komentiraj: