Zbog drastičnog povećanja cijena građani rupe u kućnim proračunima pune komercijalnim kreditima i upadanjem u dužničko ”ropstvo”.
Kreditna zaduženost građana sve je dublja. Alarmantan je rast cijena hrane, energenata, komunalija… Građani kredite dižu kako bi nekako izgurali mjesec, piše Večernji list.
No, dolaskom zime troškovi rastu i bit će još i teže. Najnoviji podaci pokazuju kako su građani u BiH povećali kreditnu zaduženost za oko 700 milijuna KM u godini dana te je iznos plasiranih kredita na kraju kolovoza iznosio oko 11,5 milijardi KM.
SSSBiH: Naknada za topli obrok, prijevoz i regres ovisi od volje poslodavaca
Prema podacima Centralne banke BiH, građani su najviše novca od banaka pozajmili po osnovi potrošačkih nenamjenskih kredita, i to oko 8,4 milijarde KM, dok je vrijednost stambenih kredita oko 1,7 milijardi KM. Depoziti stanovništva u bankama na kraju kolovoza iznosili su 15,4 milijarde KM, što je za oko 1,3 milijarde KM više nego godinu dana prije.
Upečatljivo je da su građani smanjili iznos dugoročnih depozita, odnosno štednju, a povećali iznos novca na transakcijskim računima. Svakodnevni troškovi života rastu iz dana u dan. I dok je potrošačka košarica dosegnula 3.000 KM, prosječne plaće nisu dovoljne kako bi te troškove pokrile ni 50%. Građani se snalaze kako mogu, neki dizanjem kredita, a neki ulaze u minus na tekućim računima.
Sezonski troškovi ne mogu se servisirati iz tekućih ušteda jer tekuće uštede zapravo i ne postoje, zbog čega građani kreditnim sredstvima svladavaju probleme s kojima svaki dan žive. Situaciju u BiH oko stalnog rasta potrošačkih kredita, ali i depozita komentirao je još početkom ljeta ekonomski stručnjak Aleksa Milojević.
Nije normalno da rastu i krediti i depoziti. U normalnim ekonomijama, kad rastu depoziti, smanjena su kreditiranja. Nepojmljivo je da imamo četvrtinu društvenog proizvoda na štednji, da ta sredstva nemaju izlaz prema gospodarstvu, već se novac gomila i “trune” na beznačajnim depozitnim kamatama, dok se stanovništvo zadužuje po ogromnim kamatama, kazao je, piše Večernjak.
On primjećuje da su iznosi kredita građana gotovo za polovinu manji od depozita, što je dokaz dubokog raslojavanja stanovništva.
Kod nas postoji bogati dio stanovništva koji štedi i godišnji rast njihovih depozita blizu je 10%, dok siromašni dio diže kredite. Očito je da vlada velika socijalna raslojenost i da bogati mnogo više deponiraju na računima nego što siromašni uzimaju kroz kredite. Posebno je zabrinjavajuće da su krediti poduzeća dva puta manji nego stanovništva. To znači da se stanovništvo osiromašuje vrlo brzo i spas traži u kreditima, a poduzeća ne koriste kredite jer nemaju tržišta, istaknuo je Milojević.
Na kraju prošle godine gotovo svaki punoljetni građanin BiH dužan je komercijalnim bankama više od 3.000 KM. Građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju. Još prije pandemije i ekonomske krize veliki broj bh. građana bio je primoran zaduživati se, kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd., navodi Večernji list.
Prvi krug zaduživanja bio je onaj za tekuću potrošnju. Drugi za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok su treći predstavljali nepredviđeni troškovi, kao što su iznenadni posjeti liječniku, hitni popravci u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje.
U posljednjem slučaju građani su pomoć tražili od rođaka, prijatelja, susjeda… Na tu pomoć malo tko više može računati. Uslijed inflacije i oni koji su solidno živjeli sada su došli u situaciju da spajaju kraj s krajem.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
