U odnosu na razdoblje prije dvije godine cijene pojedinih artikala drastično su niže, ali bez obzira na povremene oscilacije, cijene hrane na kraju svakog mjeseca bilježe rast.
Prema posljednjem izvješću Agencije za statistiku BiH, hrana i bezalkoholna pića u kolovozu bili su skuplji za 0,6 posto u odnosu na srpanj, te za 4,7 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.
Ne tako davno s nevjericom smo gledali u bocu jestivog ulja koja je koštala i 5,70 KM, ili mlijeka koje smo plaćali po 2,80 KM, dok su cijene ovih artikala danas 2,60, odnosno 1,85 KM. Ipak, ukupna cijena potrošačke košarice, zahvaljujući artiklima poput maslaca od 25,8 KM ili kave sa 18,5 KM po kilogramu, blizu je 3.000 KM.
To pokazuje koliko je tržište kaotično. Puno stvari se događa spontanim reakcijama onih koji se bave određenom vrstom proizvodnje, a zbog uvjeta u kojima se proizvodnja obavlja proizvođači cijenama žele preduprijediti rizike koji ih očekuju. U svemu tome nema pravila, kaže za Avaz ekonomski stručnjak Željko Rička.
U kompletnom kaosu u kojem cijene goriva padnu, pa ponovno rastu, kad se najavljuje poskupljenje plina, a vjerojatno i struje, u cijeni proizvoda teško je procijeniti što su realni troškovi proizvodnje, a što profit proizvođača i trgovaca.
Primjerice, toliko je sad novih artikala kruha i peciva da čovjek ne može reći je li kruh poskupio ili ne. Vidim proizvode od 300, 450 grama, ili je pomiješano s nečim pa je raženi ili neki drugi kruh. Stvara se jedna zaštitna mjera od proizvođača kako bi se suštinska promjena cijene prikrila, pojašnjava Rička.
Inflacija u BiH u travnju je iznosila oko 14 posto, u lipnju 1,9, a trenutno je na 4,7 posto. Uspoređujući ove podatke, Rička kaže da bi, umjesto CPI indeksa koji je zasnovan na baznom indeksu iz 2015. godine, pravilnije bilo koristiti prosječan europski indeks ili potrošačku košaru, jer trenutno imamo pogrešnu sliku, a s njom i pogrešne preporuke i mjere.
(www.jabuka.tv)
