Monilija prijeti koštičavim voćkama

Sušenje cvjetova i rodnih grančica kod koštičavih voćaka uzrokuje opasna gljivica u vrijeme cvatnje. Uzročnik napada pretežno koštičave voćke i to trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu i badem. Na području Hercegovine najčešće šteti marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama od ove bolesti može potpuno izostati urod. Bolest se suzbija u vrijeme cvatnje.

U narednih nekoliko dana na području Hercegovine očekuje se cvatnja većine koštičavih voćaka. Jedan od ozbiljnih uzročnika biljnih bolesti koji u vrijeme cvatnje pričinjava velike štete na koštičavim voćkama je Monilia laxa.

Ovo je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih bolesti posebno izražena i opasna kod koštičavog voća. Dolazi period njene aktivacije ili infekcije, a pogotovo povoljni vremenski uvjeti za to su visoka vlažnost i hladnije vrijeme u fazi cvjetanja.

Monilija – bolest na koštičavim voćkama

 

 Sušenje cvjetnih grančica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje.

Grančica procvjeta, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Cvjetna grančica se osuši. Broj tako osušenih grančica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Roda naravno nema.

Neiskusni voćari, a posebno hobisti, često griješe i uzrokom nastalog stanja smatraju mraz i niske temperature, a zapravo je riječ o bolesti čiji je uzročnik opasna gljivica. Ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama.

Signum za učinkovitu zaštitu voćaka od monilije

Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. 

Ako je u periodu cvatnje, suho i toplo vrijeme ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja grančica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a manje kod trešnje i šljive.

Kako bi se izbjegle štete uzrokovane ovom bolesti, koštičave voćke je potrebno zaštititi u vrijeme cvatnje pripravkom Signum. Prskanje je najbolje obaviti kasno popodne ili rano ujutro. Za voćare, hobiste koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 8 gr koji je dostatan za desetak litara vode kojom se može poprskati desetak voćnih stabala.

Puno više informacija o zaštiti koštičavih voćaka od sušenja cvjetova i grančice te o uporabi pripravaka doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.

Potražite u Sjemenarni, ovlaštenom STIHL trgovcu