U organizaciji UN Women i uz podršku Švedske u Sarajevu je upriličen skup službenog naziva ‘Ekonomija brige: Prezentacija preporuka o socio-ekonomskim i zakonodavnim mogućnostima za smanjenje neplaćenog rada žena u BiH’.
Predstavnica UN Women BiH Jo-Anne Bishop kaže da sudionici događaja, predstavnici vladinih institucija FBiH, županija i općina, kao i međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva, imaju za cilj identificirati naredne korake za razvoj i transformaciju ekonomije brige u BiH.
Prema Studiji koju je proveo UN Women u BiH, s Ekonomskim institutom u Sarajevu i uz podršku Švedske, o ekonomiji brige u BiH neplaćeni rad na pružanju brige i njege predstavlja jednu od najvećih prepreka potpunoj uključenosti žena na tržište rada i najveći je u regiji.
UN Women u BiH, zajedno sa partnerima, radi na daljnjim analizama da bismo promijenili situaciju na bolje u tom području. To podrazumijeva rad na izradi novih politika, novih zakonskih rješenja i novih modela kojima će se rješavati područje neplaćenog rada u njezi i brizi, kazala je Bishop novinarima.
Na današnjoj Prezentaciji preporuka o socio-ekonomskim i zakonodavnim mogućnostima za smanjenje neplaćenog rada žena u Bosni i Hercegovini, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je odlučnost Ministarstva da uz podršku UN Women i drugih partnera poduzmu konkretne korake za poboljšanje položaja žena na tržištu rada i u društvu.
Ministar Delić je naglasio da je neplaćeni rad žena duboko ukorijenjen problem koji doprinosi rodnoj nejednakosti i predstavlja značajnu barijeru za ekonomski razvoj žena.
Istaknuto je da će Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH raditi na razvoju politika koje promoviraju pravednu distribuciju neplaćenog rada i osiguravaju da briga o domaćinstvu i obitelji bude zajednička odgovornost.
U suradnji s UN Women i ostalim ključnim akterima, Ministarstvo planira uspostaviti sveobuhvatne strategije za unaprjeđenje pristupa žena tržištu rada, poboljšanje uvjeta rada i olakšavanje podjele obveza u domaćinstvu.
Cilj je razviti efikasna rješenja koja će doprinijeti smanjenju neplaćenog rada žena i promovirati ravnopravnost spolova.
Ministar je pozvao na širu suradnju državnih institucija, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, privatnog sektora i same zajednice, ističući da se samo zajedničkim naporima može postići značajan napredak u tom području.
Foto: Fena
Današnji skup predstavlja važan korak ka definiranju konkretnih akcija koje će se poduzeti s ciljem stvaranja pravednijeg društva u kojem su žene vrednovane i ravnopravne u svim područjima, naveo je u obraćanju ministar Delić.
Naglasio je da se Ministarstvo obvezalo na kontinuiranu saradnju, sa svim partnerima i na poduzimanje mjerljivih koraka ka ostvarenju tog cilja.
Zajedno možemo napraviti razliku i osigurati da svaka žena u Bosni i Hercegovini ima priliku za ravnopravan, pravedan i dostojanstven život, naglasio je ministar, pozivajući na zajedničku akciju i posvećenost toj važnoj temi.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić istaknula je da je povod za današnji događaj upravo pozicija žene vezano za neplaćeni rad.
Imamo žene koje nisu na tržištu rada i neplaćeni rad tih žena, ali i one koji su na tržištu rada (zaposlene žene) ali zbog stereotipa i tradicionalne podjele uloga u obitelji također postoji naplaćeni rad, kazala je.
Prema studiji Agencije o usklađivanju obiteljskog i profesionalnog života zaposlenih žena, od prije tri godine, 98 posto kućanskih poslova više rade žene (od muškaraca), a u oko 80 posto slučajeva više vode brigu o djeci.
(Fena)
Kucanstvo, tj. obitelj je oduvijek bila osnovna ekonomska zajednica drustva, sama rijec/pojam ekonomije potice od toga.
Problem je u tisucljetnoj diskriminaciji zena u patrijarhalnom drustvu, jer onaj koji ima financijska sredstva ima i moc. U kapitalisticko-patrijarhalnom sustavu je to muskarac, koji je odlucivao o sudbini zene, ako ona nije financijski neovisna, sto je vrlo rjetko, pogotovu je bilo u proslosti. Bez obzira koliko muskarac sam bio siromasan i u stvari jako nemocan, ono malo place mu je davalo osjecaj nadmoci nad svojom zenom. U biti jako zalosno. Zenama ne treba sef, zenama treba ravnopravni partner koji ih voli i postuje.