Hoće li županije konačno biti priznate i u Uniji?

Sastanak Vijeća za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se održava 11. prosinca u Bruxellesu trebao bi biti i prvi rezime koliko se toga uradilo u BiH u pogledu reformske agende, ali i mnogo važnijeg pitanja načina odlučivanja prilikom usvajanja europske pravne stečevine, piše Dnevni list.

Naravno, radi se o mehanizmu koordinacije koji će biti ključan test odnosa tri konstitutivna naroda u BiH kada je u pitanju uvažavanje interesa svake razine vlasti. I upravo se oko mehanizma već mjesecima vodi mrtva utrka Hrvata i Bošnjaka glede uloge županija u tom procesu, dok je uloga entiteta, prema svemu sudeći zajamčena i Srbi u tom kontekstu mogu biti mirni. BiH treba jedan glas u pregovorima s Unijom, ali isto tako, postoje isključive (ali i podijeljene) nadležnosti pojedinih razina vlasti koje bi trebale imati mogućnost utjecaja na donošenje odluka iz njihove nadležnosti.

Dogovoren ili ne?

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, unatoč razlikama koje postoje glede uloge županija, nedavno je optimistično najavio kako će napraviti dinamiku aktivnosti kako bi na susretima u Bruxellesu 9. prosinca, a onda i 11. prosinca kada se održava sastanak vijeća EU i BiH, informirati predstavnike EU da smo ispunili preduvjete.

Jedan od njih je i mehanizam koordinacije za kojeg je Čović rekao da je usvojen, s tim da se određene korekcije mogu raditi u idućem razdoblju. Iz Sarajeva pak, barem kada su u pitanju vladajuće bošnjačke elite nema konkretnog odgovora hoće li pristati na rješenje prema kojem se uvažavaju i županije, iako one oporbene poput SDP-a i DF-a već optužuju SDA kako je praktično pristao na stvaranje trećeg entiteta.

Ipak, zaboravljaju kako se ovdje radi o uvažavanju ustavnih nadležnosti te je sasvim logično da županija ima pravo glasa u stvarima koje ju se tiču. Podsjećamo, Vijeće ministara usvojilo je 30. srpnja „odluku o sustavu koordinacije procesa europskih integracija“ obvezujući se da će je u roku od 30 dana uskladiti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je službeno stupio na snagu 1. lipnja. Nakon toga, odluku Vijeća ministara usvojile su i entitetske vlade, ali konačnog dogovora i usvajanja i Parlamentima nikada nije došlo.

Pravila i jedan glas

Međutim, u cijeloj priči svakako treba upozoriti na kruta pravila Europske unije koja je pokazala kako je ne zanimaju unutarnji odnosi naroda, već samo činjenica da iz BiH dolazi jedan glas u budućim pregovorima. Neuvažavanje složene ustavne strukture zemlje često može biti put i za uvođenje centralizma na mala vrata kojim bi se oduzelo i ono malo prava što ih Hrvati ostvaruju kroz županije, piše Dnevni list.

U višim organima, poput entitetskih vlada i Parlamenata, hrvatski predstavnici ionako su lišeni mogućnosti utjecaja na donošenje odluka. A da europski dužnosnici često ne razumiju potrebu konsenzusa u BiH, umjesto donošenja odluka većinom, pokazalo se i nedavno kada je neslavno propao pokušaj uspostave zajedničkog povjerenstva Europskog parlamenta i parlamenta Bosne i Hercegovine koje bi se bavilo pitanjem europskih integracija.

Tada su se pobunili srpski zastupnici koji su tražili da se u tom međuparlamentarnom radnom tijelu odluke donose konsenzusom, a ne većinom glasova. Sastanku je prisustvovao i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je tom prilikom rekao je ovakva situacija uznemirujuća, ali da ne želi bježati od problema te kako nije dobro zaoštravati raspravu oko rutinskog dokumenta.

(www.jabuka.tv)

4 komentara

  • Najpoznatija politička komentatorka u Hrvata, Višnja Starešina analizira događanja za koja svi znamo da su takva. Međutim, nas interesira, posebno Hrvate u BiH, izlaz iz postojeće situacije i kako se rješiti, kako ona veli: “Izbornim su inženjeringom nastojali presjeći sve iskonske političke veze Hrvata iz BiH i Hrvatske preko političke stranke HDZ. U taj su prostor ušli hrvatski ex- komunistički kadrovi, uvijek proruski u srcu. Rezultat – Hrvati kao narod izgubili su svaki utjecaj u BiH.” Sada imamo pitanje za milijun €: Kako se rješiti Čovića i ostalih ex-komunista?

Komentiraj: