Hercegovci tvrde: Tržište smilja je nezasitno u naredna dva desetljeća

Tihomir Čule iz Mostara, već deset godina radi u različitim segmentima ekonomije i marketinga, dok je Ante Đolo diplomirani agronom iz Širokog Brijega a njih dva čine tim Eco Mediteran i pravi su stručnjaci za uzgoj i tržište smilja. Kolege s portala Manager.ba vodili su razgovor u kojem je ovaj dvojac govorio o perspektivama ovog novonastalog hercegovačkog biznisa.

Priča o uzgoju smilja u Hercegovini je svima već dobro poznata. Možete li nam ukratko ispričati svoju osobnu priču o bavljenju ovim poslom?

Već duže vremena bavimo se istraživanjem deficitarnih zanimanja ne bi li potaknuli sebe ali i lokalni puk na bolju privredu, jer i sami znamo da je za rast BDP-a najbitnija proizvodnja. Smilje je kod nas došlo baš u pravi trenutak… Mogu reći ponovno, jer prije rata, a malo tko to zna, bili smo među vodećim izvoznicima eteričnih ulja iz bivše Jugoslavije, samo što je priča o preradi i izvozu ulja bila stroga državna tajna.

U samom početku reaktualizacije smilja na našem području, napravili smo amaterski laboratorij gdje smo radili na ispitivanju sjemena, raznih utjecaja na sadnice i sl. Radilo se o indoor sistemu. Sve u svemu, imamo kvalitetan tim radnika koji rade na svim poljima rada, od težaka do menadžera. Imamo i 14 plastenika.

smilje_25

U priči o smilju spominje se Eco Mediteran potvrda? O čemu je riječ?

Zbog temeljitosti u znanju o smilju istupili smo vrlo brzo i postali vodeći proizvođači sjemenskog i sadnog materijala. Imamo velike nasade smilja, odnosno zatvorenu konstrukciju rada od sjemena do ulja. Eco Mediteran izdaje potvrde po kojima garantira autohtonost biljke, daje garanciju o starosti biljke i garanciju o ekološki uzgojenoj biljci.

Bavite se prodajom visokokvalitetnih sadnica smilja A klase, te održavate besplatne edukacije i pružate podršku kupcima i suradnicima. Zanima nas koliko su ljudi ustrajni kada se odluče na proizvodnju smilja? Kada se javljaju prvi rezultati kojim su uzgajivači zadovoljni?

Kao voditelj Društva, vodim brigu o svemu, ali primijetio sam da je ovo najviše sociološki posao. Odnedavno, sa još partnerskih poduzeća, razmišljamo aktivnije uključiti tim psihologa da vidimo kako postupiti u danim momentima u cijeloj ovoj priči sa smiljem. Naime, vodimo evidenciju i imamo velike statistike. Čak 80% osoba koje kupuju sadnice smilja su svih vrsta zanimanja, od doktora, biznismena, profesora, nezaposlenih itd., samo nisu poljoprivrednici, njih je tek 20%. Ono što jeste fenomen je da je mnogo ljudi prestalo vjerovati u dobro. Čak 40% njih koji su došli u doticaj sa nama postavljali su sljedeća pitanja i komentare „ovo je predobro da bi uspjelo“, „neće ovo zaživjeti čim ovako uspijeva“, „nama u selu rekli da može kemija, ta ne vidi se“. Ovdje bih se osvrnuo na Njemačku kojoj BDP konstantno raste, ali vjerujte, ne od proizvodnje VW-a i Mercedesa, nego od krumpira i šparoga, što već može rasti na 1500 sunčanih sati godišnje. Da li znate da je smilje tek na petom mjestu i da su ispred slične biljke od kojih neke imaju vrijednost u ulju do 100.000 KM po kilogramu i stotinu puta veći deficit nego smilje? A sve može visokotarifno rasti kod nas na visokih 2291 sunčani sat godišnje!

Mi smo spremni svakom kupcu sadnica pokazati sva znanja vezana za ORGANSKI uzgoj nasada smilja, obučiti ga da kvalitetno radi, jer su prvi financijski rezultati već nakon 15 mjeseci!

I Vi ste također krenuli od samog početka. Odakle ste crpili znanja i pravili planove za daljnji razvoj?

Učili smo na svojim greškama i svaku, mogu reći skupo platili. Na svim koracima smo pravili testove, razmjenjivali iskustva sa jednako kvalitetnim proizvođačima poput zadruge Loznica iz Čapljine koju vodi Marko Matić. Zajedno pratimo nove trendove i saznanja o najnovijim standardima organskog uzgoja sadnica.

Imate li podatak koliko je do sada sadnica zasađeno?

Mislim da se još nijedna agencija ili institucija nije počela baviti statistikama vezanim za novoposađene sadnice. Siguran sam da se sadi na milijune sadnica po sezoni. Moram spomenuti da su se pojavile dezinformacije i zastrašivanja o određenim svjetskim količinama ulja, a mogu potvrditi da ovim kontinuitetom u našoj Hercegovini sadimo narednih 20 godina i da se ni blizu neće zadovoljiti potrebe ulja. Mi smo geografski mala država. U određenim zemljama postoje oranice u komadu veličine naše Hercegovine, tako da sumnjam da ćemo ikad zadovoljiti potrebe…

Na stranici Smilje.info svi zainteresirani mogu pratiti i aktualne natječaje za posao. Koliko često imate potrebu za traženjem radne snage? Jesu li ljudi voljni i raspoloženi za ovu vrstu djelatnosti?

Godišnje podijelimo oko 5000 dnevnica, uključimo bar pet drugih uslužnih firmi poput poljoprivrednih ljekarni, građevinskih firmi za kultiviranje kršnih parcela, firmi za proizvodnju destilerija itd. Trenutno krčimo pola milijuna kvadrata krševitog brda i prilagođavamo ga za sadnju smilja. Vjerujte, niti jednu donaciju i potporu još nismo dobili. Možda smo si i sami krivi, nismo je ni tražili. Destimulirali su nas kompleksni formulari i procedure za koje nemamo vremena. Potrebno je mnogo sitnih, nepotrebnih detalja i procedura.

Uglavnom, mi imamo vjeru u Boga i nadu u ulazak u moguće dioničarske odnose sa kvalitetnim i pozitivnim ljudima da bi se dalje širili, jer tvrdim, tržište je i sada i naredna dva desetljeća nezasitno. Postoji tek oko 50-70 proizvoda od smilja dok npr. proizvoda od lavande ima preko 1000. Razlika je što se smilje može saditi na 4% svjetskog teritorija a lavanda na 70%. Tu je naša prednost i trebamo je iskoristiti, zato smo ozbiljno shvatili ovaj posao. Ljudima na terenu kažemo: “Ovdje nisi poljoprivrednik, arget i slično, ovdje stvaraš povijest”. Tako ih i plaćamo, vjerujte.

Važno je spomenuti i prvi Regionalni ured za smilje koji se nalazi u Mostaru i u kojem svi koji trebaju podršku ili razgovor, to mogu dobiti kod stručnog osoblja. Kakva je dosadašnja praksa? Je li Ured opravdao svoje postojanje?

Ured se dijeli na dva sektora. Jedan je za administrativni dio našeg poduzeća, a drugi za podršku. Ured je i više nego opravdao svoje postojanje. Spasio je brojne parcele od kemijskog tretiranja. Educirao je ljude o načinima kultivacije zemljišta pa sve do najsitnijih detalja o organskom uzgoju eteričnog bilja. Naš rad je rezultirao ekološkim i vrhunskim nasadima, odnosno kasnije uljem.

smilje_27

Mnogo je primjera, čak i mladih ljudi koji su upravo na smilju izgradili i utemeljili uspješan biznis, bilo da je riječ o proizvodnji eteričnih ulja, sapuna… Zanima nas i kakva je situacija sa stanjem/brojem destilerija na području Hercegovine?

Na području Hercegovine kupuje se sve više destilerija, međutim moramo razdvojiti proizvodnju eteričnih ulja od proizvodnje proizvoda od ulja, poput sapuna. Na žalost (mogu usporediti), izvozimo balvan a uvozimo skupocjeni namještaj od našeg drveta. To radimo i sa uljem. Prodajemo ga po cijeni od 1500 do 3000 eura, a proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola milijuna KM po kilogramu ulja na proizvodima. Ono na što pozivam nadležne vlasti je da putem ambasada prezentiraju našu Hercegovinu. Da istaknemo da smo geografski u srcu Europe, te da nam je povoljan porez na dobit, kao i da imamo “te i te” proizvode koji uspijevaju na oko 2300 sunčanih sati i da kao rezultat prezentacija otvorimo barem nekoliko farmaceutskih kompanija koje će raditi linije proizvoda pod tuđim brandom u Hercegovini od naše sirovine, baš onako kako se radi u Makedoniji, Kosovu, Albaniji i sličnim zemljama gdje se prave markirani lijekovi koji su svakodnevno u upotrebi u EU. Tako bi postigli mnogo veću cijenu ulja a ne bi brinuli za prodaju, ukoliko bi prihvatili ovakav prijedlog – određeni EU ili USA pharmacy brand. Također, otvorila bi se i nova radna mjesta sa solidnim plaćama, a ulje bi se prodavalo po višestruko većoj cijeni.

Stoga se može reći da je cijela ova priča o smilju isplativa. O kojem postotku možemo govoriti kada je u pitanju izvoz? Koje zemlje su otvorene za suradnju?

Sa smiljem imamo sljedeće: jedni sakupljaju sjeme i zarađuju, drugi prave sadnice i zarađuju, treći vrše usluge kultiviranja parcela, četvrti proizvode zelenu masu, peti proizvode ulje, šesti su menadžeri koji dovode zainteresirane koji žele naše ulje te zarađuju na procent… Ovaj primjer pokazuje koliko se segmenata otvorilo. Cijeli svijet ima interes za naše ulje, a ponajviše razvijene zemlje. Kupce imamo iz mnogo zemalja svijeta. Kod naših kupaca konstantno se otvaraju nove linije proizvoda.

Po čemu je Vaša Zadruga unikatna i prepoznatljiva? Gdje sve djelujete?

Unikatni smo po tome što gledamo na spomenute sociološke probleme, savjetodavni smo i u cilju imamo “skinuti” što više ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Još da napomenem i to da ne možemo sami, ali ipak, imamo ustrajnosti, vjere, nešto novca… Nadamo se i da će nam se priključiti još ljudi.

Djelujemo na području Hercegovine, dok smo firmu u Hrvatskoj prodali. U nekoliko zemalja EU već imamo projekte na kojima radimo.

Kolike zarade od smilja se bilježe na godišnjoj razini?

Na žalost, kako sam spomenuo, ne postoji relevantan podatak koliko je smilja posađeno, stoga se ne može relevantno zbrojiti promet sadnicama, nasadima…

Proizvedu se preko dvije tone ulja, tako da su u Hercegovinu polako počeli pristizati milijuni, ali to nije niti blizu stvarnih potreba. Uglavnom, svijetla je budućnost smilja. Ponavljam, smilje nije na prvom mjestu. Ima još kultura koje su visokobudžetne i koje kod nas uspijevaju, samo ih trebamo animirati, obučiti narod, prezentirati nove i puno skupocjenije vrste. Da bi to uspjeli, sigurno je potrebna potpora vladajućih, i tvrdim – biti ćemo mala Švicarska… Imamo mnogo toga za ponuditi, sigurno!

smilje_18

Kakva je trenutna situacija sa ovom vrstom bilja i njenom predstojećom berbom?

Kako dolazi više destilerija, biti će sigurno i otkupa. Cijena će se stabilizirati na 3 do 4 KM!

Već je svima jasno da poslovni ljudi svakodnevno prolaze kroz razne faze stresa. Kako ova čudotvorna biljka djeluje na taj neugodni osjećaj?

Živimo za obitelj jer želimo da članovi koračaju pravim putem. Isti je slučaj i sa firmom. Živite i za nju jer želite da korača i raste pravim putem. Da bi to uspjeli, proći ćete kroz mnoge stresne situacije, ali ako ima ljubavi, stres se sigurno neutralizira. (To tako samo pričam a sinoć sam popio crvenu za tlak. Nema flegmatična čovjeka da diže i stvara, jer biznis je adrenalin, on šteti i stvara ovisnost, ali džaba, ne možete bez njega!).

(www.jabuka.tv)

8 komentara

  • Ako možete malo pojasniti to s timom psihologa!To mi nešto nije jasno kakve bi to mioglo imati veze sa smiljem i sa poljoprivredom. Evo,edukacija, kultiviranje, sadnice, sadnja, odabir parcele i kvalitet zemljišta,ali tim psihologa i smilje, e to mi ne ide nikako zajedno.
    Svak tko je u poslu zna da je svaki zahtjevan posao , ujedno i rizičan posao, i da se čovjek mora nositi određenim stupnjem brige i strepnjr za uspješnost posla,ali opet, navodim, teško da ti tu ikakav tim psihologa može trunčicu pomoći!Jednostavno, ko pura…..ako ide -ide,-uspio si!
    Ako ne ode, onda ne ide-propao si…ne može ti nikakav tim psihologa pomoći, jer se čovjek može nositi samo s onim poteškoćama na koje može djelovati svojim znanjem , umijećem i radom.
    Za ostale rizike”više sile” to jest prirodne anomalije ili procece ,čovjek ne može utjecati i što se prije pomiri s tim bit će mu lakše iznova početi nešto novo ili isto.Uglavno, vrlo dobar i poučan članak o mogućnosti samostalnog privređivanja i stvaranja vlastitog biznisa.

    • Anonimac e ovako prvo ce ti izmust pare za sadnice smilje e onda kad puknes ko livada
      Onda ce psiholozi must pare od tebe
      Shvatio?

  • Puno neistina u tekstu,oni reklamiraju sadnice,nemojte narodu lagati,nepumpajte pricu.Sta ce bit sutra nitko nezna a ne za 20g.niti je trziste istrazeno niti se potrebe trzista znaju tako neka ova dvojica nelupaju i nezavode narod.Potencijala ima u smilju ali je puno rizika i uopce nepoznanica u svemu ovome i rezultat ce se tek znati za 5g ili 10g.

  • Kažu u Njemačkoj BDP konstantno raste ali ne od proizvodnje VW-a i Mercedese nego zbog šparoga. Svašta. Ili sam ja manit ili oni.

  • Stvarno glup tekst,ok oni reklamiraju sadnice ali netrebaju narod zavodit sa laznim obecanjima,ovdje je puno rizika a ako ovo upali sa smiljem to ce biti tek jedna normalna placa za obitelj sa puno ulozenog novca i truda.
    A da o rizicima i nepricam ali treba pokusat ali se nezanosit sa velikom zaradom a cijenu nitko nezna kakva ce biti,logicno je da ce biti manja a hoce li to biti isplativo za obicni svijet e to se nezna,vidicemo,uglavnom je pozitivno sto narod radi a valjda ce biti neke koristi pa bar i neke male,bolje ista nego nista ili bolje ovo nego ici po Njemackim baustelama i cistiti wc po inozemstvu i to je ok da se placa dobro ali vjerujte mi da ti plate samo eto toliko da mozes prezivjeti i na kraju di si bio sta si radio zato ostanimo u Hercegovini i probajmo nesto raditi ali ako neide ,ok onda na zapad ali moramo probati nesto raditi.

Komentiraj: