Smeće u BiH: Umjesto deponija – smetlišta, vozni park zastario

Općinska komunalna poduzeća imaju svoje deponije, a koje u većini slučajeva imaju status “smetlišta” i ne ispunjavaju većinu osnovnih okolišnih kriterija. Takva smetlišta uopće nemaju obloženo dno, otplinjavanje i prečišćavanje procjednih voda. Rad deponija je slab zbog nedostatka opreme za zbijanje, prekrivanje slojeva otpada te procedura prihvata otpada, što rezultira odlaganjem svih vrsta otpada, piše Večernji list BiH.

Divlja odlagališta

Općinski deponiji nemaju kamionske vage pa se na osnovi zapremine kamiona vrši procjena količine otpada. Uz općinske deponije, postoje i mnoga divlja odlagališta, a to su samo neki od brojnih problema koje je Udruga poslodavaca komunalnoga gospodarstva u Federaciji BiH iznijela u svojoj analizi pod nazivom “Pregled sektora odlaganja čvrstoga otpada i preporuke za reforme i investicije u sektor”.

Ističu kako na prostoru BiH prikupljanje i prijevoz otpada i upravljanje deponijima obavljaju općinska komunalna poduzeća, čija je oprema uglavnom amortizirana, a prema nekim procjenama, od 65 do 85 % voznoga parka u RS-u i FBiH starije je od 10 godina, dok su u Distriktu Brčko kamioni za odvoz otpada uzeti na leasing. Većina kamiona je rabljena iz uvoza. Odvoz otpada uglavnom se vrši iz kontejnera od 1100 l, do kojih građani donose otpad.

Neke općine koriste i kontejnere od 120 do 240 l za odvoz s kućnoga praga, kao i velike kontejnere (5 do 8 kubičnih metara) uglavnom za odvoz neopasnoga industrijskoga otpada. Učestalost odvoza razlikuje se po općinama, a odvija se jednom do pet puta tjedno. Obuhvat odvozom je 90 % u urbanim područjima i prosječno 40 % u ruralnim.

Iako je proteklih desetak godina uspostavljeno ukupno osam regionalnih deponija – Sarajevo, Mostar, Zenica i Livno u FBiH te Banja Luka, Prijedor, Bijeljina i Zvornik u RS-u, mnoge općine ne mogu osigurati odvoz svoga otpada na regionalni deponij, uglavnom zbog velikih troškova prijevoza. S druge strane, spomenuti regionalni deponiji, koji su građeni kreditima, suočavaju se s poteškoćama zbog nedovoljnoga prihoda potrebnoga za otplatu zajma. Od ukupno 143 općine, 53 trenutačno odlažu otpad na regionalne deponije, od čega 28 u FBiH i 25 u RS-u.

Naknade za kategorije

Ne postoji mehanizam prisile za korištenje regionalnoga deponija, iako su sporazumi potpisani. Općine su prezentirale planove o uspostavljanju “centara za odlaganje otpada” koji uključuju deponij, sortirnicu i druga postrojenja za tretiranje, bez prethodne kalkulacije troškova po toni. Treba imati na umu kako je BiH zemlja s malim brojem stanovnika, a s više od 140 općina, pa time i malim količinama otpada po pojedinačnim općinama, navodi Večernji list BiH.

Vlada Federacije BiH donijela je novi, dopunjeni Zakon o upravljanju otpadom, kojim se prvi put definiraju posebne kategorije otpada.

Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada, kao i kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvješćivanja, obveznici izvješćivanja i plaćanja naknada te visina naknada, za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi način upravljanja za posebne kategorije otpada, stoji u novom zakonu o kojem tek slijedi javna rasprava.

Naknade za posebne kategorije otpada trebale bi se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Prikupljena sredstva Fond bi potom raspodjeljivao prema županijama. Uvode se i “inspektori zaštite okoliša” koji bi trebali nadzirati na koji način se zapravo upravlja otpadom i provodi li se na terenu zakon.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: