Nova ribolovna sezona u Širokom Brijegu bit će otvorena 28. ožujka 2015. godine.
Iz Društva sportskih ribolovaca Borak za portal Jabuka.tv potvrdili su da će rijeku Lišticu poribiti sa 650 kilograma potočne pastrve.
Ribolovne dozvole, kao i do sada, mogu se kupiti u trgovini ribolovne opreme ‘Fiocchi’ u Ulici fra Didaka Buntića.
Cijena ribolovnih dozvola za osobe od 19 do 65 godina iznosi 100 KM, za osobe od 15 do 18 godina 50 KM, za umirovljenike iznad 65 godina također 50 KM, a za djecu do 14 godina cijena ribolovne dozvole za novu sezonu iznosi 25 KM.
(www.jabuka.tv)
gdje se treba platiti za iskaznicu
Sve pise u tekstu iznad
Hvala nisam vidio 😀
A koliko cete je odnijeti kuci kao i svake godine ovi koji ju i ubacuju…
Pola,ne vise.
Spremaj osti, štape, struju, klor, kreč, ćikete….
sina ti i…. a sta cemo s ovima sto vec love
Oštije ti triba ih nagradit
Sve vaM piše u tekstu koji i sam sebi inače po demokratskim zakonima.reklama.. Zove se reklama.a to inače možete kupiti….ko nekad kad su agregatima gospoda lovila za vrijeme rata.isto tako danas ugledni poduzetnici plaćali su masno sitnu lovu pojedinim budalama da love za njih klorom otrovima.kako bi uživali…
Tim jadom što ubacuju uništit će ovo što malo autohtone pastrve što je ostalo. S poribljavanjem alhtonim vrstama se svagdje u svijetu odavno prestalo. U Sloveniji prije dvadeset godina su skoro uništili autohtonu sošku pastrvu. Od tad svake godine troše milijune da je vrate. Čak i na Neretvi se prije nekolko godina prestalo s takvim divljim poribljavanjem. Žali Bože, šta god nam dadneš ispilamo, zapalimo, pobijemo, potrošimo i uništimo.
BRAVO GENERALE.KRATKO JASNO.SAMO DA JOS STO PODUZMEMO.
Ovi naši lovci se napiju pa pucaju u zrak a Balto puno kormorana. Jedan kormoran pojede pola kila ribe denvno pa vi računajte kolko će vam tih 650kg trajat.
Nema od krivolova nista jer Loncina je ribocuvar.ha ha loncina.
Pastrva iz rijeke lištice ograničena je na usko područje od samo destak kilometara toka rijeke, te i najmanji utjecaji na njeno stanište imaju znatno djelovanje na malu populaciju. Unošenjem pastrva iz drugih slivova javlja se problem križanja izmedu dviju vrsta i nastanak hibrida. To križanje ugrožava njezino postojanje.Genetskim analizama pastrva iz različitih dijelova Europe, uočeno je da pastrve odredenog geografskog područja imaju zajedničke osobine i na genetskom nivou. Na taj način uočeno je pet različitih grupa pastrva vezanih za odredena geografska područja, odnosno za osnovne riječne slivove u Europi. Izdvojeno je pet samostalnih jedinica, filogenetskih grupa, odnosno geografskih linija:
– atlantska linija
– dunavska ili crnomorska linija
– sredozemna linija
– jadranska linija
– marmoratus linija
Svaka linija ima neka zajednicka morfološka obilježja. Za atlantsku liniju karakteristična je crna pigmentacija, koja znatno prevladava nad crvenom, i nalazi se pretežno na prsnom dijelu. Dunavska linija ima jednoliko zastupljene crne i crvene točke, koje su jednakomjerno rasporedene po cijelom tijelu. Karakteristične osobine vanjskog izgleda jadransko-mediteranske linije su četiri šira tamna pojasa u obliku obruča oko tijela. Jedan se pojas nalazi na glavi, dva na trupu i jedan na repu. Kod nekih primjeraka pojasi su jače izraženi, a kod nekih slabije. Za jadransko-mediteransku liniju pastrva karakteristična je još i sitna, crno -crvena pigmentacija.
Jadranski sliv, sa pripadajućom površinom od 23800 km2 ubraja se među najmanja
ihtiofaunska podrucja ovog dijela Europe. Rijeke toga sliva znatno se medusobno razlikuju po dužini toka i mjestu poniranja, (jezero, more ili kraške rupe). Procesom specijacije u njima su se razvile endemske riblje vrste i podvrste Gotovo svaka rijeka tog područja ima bar jednu endemsku vrstu.
Problem hibridizacije dugo je bio podcijenjen i slabo prepoznat, pa se nije na vrijeme spriječilo unošenje novih vrsta u staništa i izmjena prirodnih staništa. Važnost ljudskog faktora u hibridizaciji i gubitku ribljeg biodiverziteta danas je jako poznat. Do promjene genetskog sastava populacija dolazi unošenjem genetski neprimjerenih linija u rijecne sustave, kao i njihovim križanjem sa pripadnicima autohtonih populacija. Mnogo godina se prakticirao unos riba u nova im staništa bez ikakvih razmišljanja o budućim posljedicama smanjenja biološke raznolikosti. Takva praksa nažalost postoji na Ličtici čak i danas. Unošenjem novih vrsta ili populacija, kod izdvojenih populacija dolazi do izmjene gena koji su nastali tijekom evolucije kroz milijun godina. Nastavak takovog procesa vodi ka nenadomjestivom gubitku genetskog identiteta pojedinih populacija i prema umjetnoj tvorbi jedne “miješane” vrste bez medupopulacijskih razlika. Posljedice toga su gubitak lokalne genetske populacijske strukture i specifičnih genotipskih kombinacija sa potencijalnom adaptivnom vrijednošću. Jedno od mogucih rješenja za popravak stanja u tim vodama je unošenje autohtonih jedinki, prethodno umjetno izmriještenih sa ciljem da se poveća broj autohtonih jedinki.Uz to potrebno je spriječiti unos tuđih gena.
Primjer negativnog utjecaja unešenih potočnih pastrva, uzgojenih u ribogojilištu, na prirodnu populaciju glavatice (Salmo trutta marmoratus) vidljiv je u rijeci Soči u Sloveniji. Uzgojene pastrve imale su vrlo slab “homing” efekt koji je uzrokovao genetski tok među reproduktivno izoliranim prirodnim populacijama glavatice i potočne pastrve, koje su zauzimale razlicite dijelove rijecnog sustava. Situacija je bila znatno otežana činjenicom da su križanci potocne pastrve i glavatice bili plodni.Kako bi se očuvala čista glavatica u Sloveniji je razrađen plan za njezinu zaštitu. Gospodarenje glavaticom ukljucuje prekid naseljavanja potočne
pastrve i povećanje izlova križanaca i potočne pastrve iz rijeka jadranskog sliva.
Zaštita staništa glavatice, naročito vodotoka sa cistom glavaticom.Zaštita glavatice, koja bi ukljucivala očuvanje bioloških i genetskih obilježja. Osnivanje rezervata sa glavaticom, koja bi se birala na prema fenotipskim i prema raspoloživim genetskim markerima.
S namjerom smanjenja negativnih posljedica unosa uzgojenih glavatica u
njihova prirodna staništa, pastrve se neko vrijeme drže u ribogojilištu,
gdje se pokušavaju imitirati uvjeti što sličniji njihovom prirodnom
staništu. Potomci se prvo smještaju u uzgojne potoke, pri cemu se
svake godine dio maticne populacije zamjenjuje sa dijelom potomaka iz
rezervata.
Kad već ubacujete ubacite kalifornijsku pastrvu. Najgore šta morete uradit je da opet ubacite atlansku potočnu. Osim što procesom hibridizacije i stvaranejm fertilnih potomaka uništava autohtonu populaciju, na udici je ko mokra šlapa a i skuplja je od kalifornijske. Kalifornijske i potočna se ne mogu križat.
Koliko ste sirena ubacili
Hoćete i ove godine minirati kanal i okrenuti vodu u rijeku?
krece krivolovna sezona 🙁
Od iduce godine tj ribolovna sezona 2016 Ribolovno drustvo DSR ŠIroki Brijeg ce dobiti koncesiju na rijekom Listicom i tako rijesiti sve probleme koji su do tada postojali
Kakvo je to DRS Široki Brijeg, je li to neštp novo. Ima li ikakvu web stranicu, list, ložu ili nešto slično, jesu li sjednice javne? Ili je polutajno društvo ko i DRS “Borak”.
MUVA podrazumijeva se da je to DSR Borak Široki Brijeg
kako bi te natako na udicu muva hahahahah
Treba li nositi dokumente
Treba ju li djeca mlađa od 14 g .nositi neki dokumenat
ma netriba, ako i imaš deset kupiš in jednu dozvolu pa nek svi vaćaju ribe ionako neće bit