Komentar politologinje: Ukrajina može biti žrtvovana za mir u Europi

U televizijskom obraćanju sinoć predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je najavio specijalnu vojnu operaciju u ukrajinskoj regiji Donbas čime je počela ruski vojni napad na Ukrajinu.

Nakon što se već duže vrijeme zveckalo oružjem i odnos Ukrajine i Rusije je bio u krajnjoj napetosti, sada se može govoriti da na teritoriju Ukrajine vlada pravo ratno stanje.

Raketni udari i eksplozije prijavljeni su jutros od 4:45 sati u više ukrajinskih gradova, uključujući Harkiv i Kijev. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski proglasio je izvanredno stanje, a ministar vanjskih poslova poručio da je Rusija započela veliki rat.

Stanje je dramatično, a u medijima se pojavljuju različite informacije. Američki predsjednik Joe Biden je osudio napad i istaknuo da je Rusija odgovorna za krvoproliće, najavio je nove sankcije i pomoć ostalih saveznika SAD-a, no, za sada vojne reakcije NATO-a i SAD-a nema. No, SAD, EU i Velika Britanija pripremaju najveće pakete sankcija za Rusiju do sada.

Rijeke ljudi primjetne su na kijevskim glavnim prometnicama s obzirom na to da masovno bježe iz grada, a dio njih krije se u skloništima. A prema prvim informacijama najmanje 40 Ukrajinaca je do sada poginulo u ruskom bombardiranju ukrajinskih snaga. Iz te države navode da su i oni ubili 50 ruskih vojnika.

Za komentar situacije u Ukrajini smo pitali diplomiranu politologinju Anu Sušac, koja je pohađala studij politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te boravila na razmjeni na Sveučilištu Matej Bel u slovačkom gradu Banska Bystrica.

Oštre reakcije političara zbog ruske invazije

Sporne pokrajine nisu pod stvarnom ukrajinskom kontrolom već osam godina

Sušac je u razgovoru za portal Jabuka.tv istaknula kako pokrajine Donjeck i Lugansk u regiji Donbas, oko kojih je najviše spora i koje su bile povod za ruski napad, zapravo već punih osam godina nisu pod stvarnom ukrajinskom kontrolom.

Radi se o ruskom govornom području na kojem su separatisti proglasili narodne republike, a koje Ukrajina smatra okupiranim teritorijem. Osim toga, stotine tisuća stanovnika imaju i rusko državljanstvo. Ako je vjerovati navodima ruskog predsjednika, njihova  prava u posljednje vrijeme su ozbiljno ugrožena i to do te mjere da im Ukrajina sprema genocid jer će vojno napasti pokrajine Donjeck i Lugansk te je obveza Rusije da ih zaštiti. Uglavnom se vjeruje da su ovakve tvrdnje samo paravan za totalni napad na Ukrajinu koji bi u Kijev postavio proruski režim, potpuno blokirao mogućnost zbližavanja sa Zapadom te ponovno vratio zemlju pod utjecaj Moskve. Smatram kako sukob može značajno eskalirati, a to će svakako ovisiti i o potezima zapadnih zemalja, ističe Sušac u uvodu za portal Jabuka.tv.

Ova mlada politologinja smatra kako su nakon ovog sukoba ozbiljne političke i ekonomske posljedice na globalnoj sceni već tu.

Moguća je izbjeglička kriza, Rusiji su već uvedene sankcije, a tu je blokada plinovoda Sjeverni tok, a i vrlo vjerojatno joj se sprema izolacija od ostatka Europe, ono što dio analitičara smatra da bi Rusija mogla postati neka vrsta europskog Irana pod udarom sankcija. Kad se svemu doda vrlo izvjestan rast cijena plina, pšenice i ovisnost pojedinih zemalja o ruskim energentima, jasno je da će najveće posljedice opet snositi običan čovjek preko čijih se leđa u pravilu i prelamaju ovakve vojno-političke egzibicije u režiji svjetskih lidera.

Na globalnoj političkoj sceni, pak, Rusija je definitivno zacementirala svoju poziciju važnog međunarodnog igrača koji može proizvoditi krize i njima upravljati. Vjerujem da je do prije par dana malo tko vjerovao da ćemo u 2022. godini na europskom tlu gledati zauzimanje aerodroma, rušenje aviona i granatiranje gradova. Zato mi se kao ključna posljedica čini ta što se svijet vratio natrag u atmosferu koja nalikuje hladnoratovskoj, a koja nam se vratila praktički preko noći, smatra Sušac.

Ana Sušac

Hoće li Ukrajina biti žrtvovana za mir u Europi?

Mnogi s velikom neizvjesnošću išekuju konkretnu reakciju Zapada. No, to nije tako jednostavno, Putin i Rusija su ozbiljni igrači, i pravo je pitanje hoće li zapadne velesile predvođene SAD-om i NATO paktom usuditi se i organizirati protunapad prema Rusima. Sam ruski predsjednik je uputio oštru poruku da onaj “tko se samo pokuša umiješati u sukob, snosit će posljedice takve da ih svijet do sada nije vidio”.

Prosječna osoba koja se u ovom sukobu, recimo, svrsta na stranu Ukrajine, vjerojatno priželjkuje da joj Zapad pritekne u pomoć jer su u borbi s daleko nadmoćnijim protivnikom. Ali, baš tada se pojavljuje doza straha: ako već sada gledamo ovako strašne kadrove na europskom tlu, kakve bi tek reperkusije nosilo kada  bi se još zemalja uključilo u sukob?

O potezima Zapada ovisi hoće li doći do još većeg sukoba ili će pak Ukrajina na neki način biti žrtvovana da bi se sačuvao mir u Europi. Nažalost, ta je zemlja u političkom smislu razapeta između dviju sukobljenih sila i pitanje je koliku će cijenu platiti za pokušaj otrgnuća iz ruske zone utjecaja. S obzirom na dosljedan i odlučan stav Vladimira Putina, mislim da će Zapad biti prisiljen kalkulirati u ovoj situaciji jer bi u suprotnom mogao biti ugrožen mir i van ukrajinskih granica, kazala je Sušac za portal Jabuka.tv.

Sudeći kako se stvari odvijaju, teško je više povjerovati da bi se Rusija mogla zadovoljiti “samo” s potpunim prisvajanjem Luganska i Donjecka, jer oni žele imati vladu u Ukrajini koja će raditi sukladno njihovim globalnim interesima.

EU dogovorila ”vrlo bolne” sankcije za Rusiju

“Putinov konačni obračun s Ukrajinom”

Čini mi se da je nakon prisvajanja Krima 2014. godine Rusija na čelu s Putinom zadobila dodatno političko i vojno samopouzdanje i da Donjeck i Lugansk sada više nisu dovoljni – cilj je cijela Ukrajina koja treba postati satelitska država.

Pozicija Rusije je jasna: NATO i njegovo naoružanje ne mogu biti na granicama Rusije jer je to crvena linija čiji se prelazak ne tolerira. Budući da je po ruskim stajalištima ta linija prijeđena, dojma sam da Putin više neće imati milosti za bilo kakva povezivanja Kijeva s tim vojno-političkim savezom.

Čini mi se da je ovo trenutak Putinovog konačnog obračuna s Ukrajinom. Instaliranje pro-ruskog režima je svakako moguć scenarij, ali ne zaboravimo Putinove riječi iz 2005. kako je raspad SSSR-a najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća. S obzirom i na te riječi, ali i na snimke koje danas gledamo, nadam se samo da krajnji cilj nije potpuno dokidanje ukrajinske neovisnostizabrinuto ističe Sušac.

Za kraj se osvrnula i na brojne usporedbe Vladimira Putina s Adolfom Hitlerom te Slobadnom Miloševićem, koje su sve izraženije u javnosti na našim prostorima, ali i na europskom kontinentu.

Svako vrijeme nosi rizik od novih Hitlera i Miloševića, ali se ipak nadam da ovaj put nećemo gledati ili doživjeti destrukciju kakvu su provodili spomenuti. Vidjet ćemo kakvi će biti ishodi, koliko će sve ovo potrajati i koji je konačni cilj, zaključila je Sušac.

Rusi napreduju prema Kijevu, Ukrajinci tvrde kako traju napadi na Černobil

(www.jabuka.tv/Goran Kutle)

16 komentara

  • Mala,okani se gatanja.Rusija sigurno ne želi zapadnu,posebno Američku demokraciju i slične neispunjene snove.Putin polako izliva temlje moćnoj Rusiji koju će svi poštivati i ako slučajno zatreba bojati je se.Do prve ploče sve nas čeka pakao.

  • Nalozili ukrajince i ostavili ih na milost i nemilost jednoj od naj jacih svjetskih sila. Sto im sada ne pomognu Ameri, Englezi, Francuzi, Njemci itd. Jadan narod koji ce stradati radi velikih igraca i sijaca zla…

  • Licemjerni, lažljivi, potkupljivi i mlitavi Zapad ,krivac je za stradanja ukrajinskog naroda a ne Rusi.Guraju namjerno siromašnu, ekonomski opustošenu Ukrajinu u Nato ,umjesto u Europsku Uniju s kojom bi dugoročno imali šanse stati na svoje zdrave noge i barem izvjesniju perspektivu bliže budućnosti.Ovako, tjeranjem Ukrajine u nešto što joj može donijeti kako vidimo razaranje, smrt, bijedu i izbjeglištvo, zemlju će dokrajčiti za sva vremena.Nije krivac Putin nego Zapad koji potkupljivim i prevrtljivim političarima po svom izboru-tjera jednu zemlju i jedan dobar, vrijedan i nadasve patnički narod na rub ponora,

  • Mi naćelno i nismo protiv povjesnih težnji i kretnji bespuća zbiljnosti, kao takvih, pa i jedne starinske seljaćke ćvrste autarhićne carske ruke u konaćnici. Ćovjeku, narodima i ćovjećanstvu, želimo zapravo stranaćki ućiniti mogućnom jednu konzervativistićko-pućku alternativu, politićku dimenziju, pristup i mogućnost jedne slobodne stranaćko-ćlanske apstinencije u europskim okvirima, žrtvu, aktivistićku djelatnost, performans (brdski, granićni, pogranićni i on line priopćenje), i odgovornost. Želimo dati, pjesnićki rećeno, mogućnost i cimbalu da jeći, i mjedu da zveći, koliko je to politićki umjesno, razumije se. Spremni smo pogurati svaku takovu inicijativu naprijed, i to još jućer, jednako kao i sutra, koje je već danas, kao što je to slućaj svakoga dana pojedinaćno uzevši.

  • Eto, to je rezultat visegodisnjeg americkog huskanja Ukrajine protiv Rusije i prizivanja u NATO. Ukrajina je interesna zona Rusije, isto kao i Meksiko sto ja americka zona. NATO je preverio Rusiju obecenjem da se nece siriti na prostor bivseg SSSRa. Vrhunac je bio kada je NATO postavio rakete na poljskoj i rumunskoj granici, sa obrazlozenjem da “su namijenjene Iranu”. A Crvena linije je bila kada su poceli vrbovati Ukrajinu.

  • Ako mu ne krene dobro , prebacit će sukob na ” plodno tlo” BiH kako bi se Europa tu zabavila . Znamo da tu ima saveznike , od kojih zadnjih dana ni b od bahatosti.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.