Koliko su točni podaci o broju nezaposlenih u BiH?

Unatoč svjetskim krizama, Vlada Federacije je nedavno objavila podatak da je otvorila više od 64.000 novih radnih mjesta.

Podatak je to vrijedan pažnje, uz opasku da bi novih radnih mjesta bilo više da se slušaju apeli, ali i prijedlozi domaćih poslodavaca.

Zavodi za zapošljavanje evidentiraju na stotine tisuća nezaposlenih, u državi iz koje stalno odlazi domaća radna snaga, a uveliko govorimo o uvozu stranih radnika.

Rješenje su strane investicije, prekvalifikacija, kao i reforma nadležnosti kada je riječ o zdravstvenom osiguranju, piše Federalna.ba.

Neaktivni tražitelji posla

Liberalizacija tržišta rada i planovi koje Bosna i Hercegovina treba realizirati traže dodatnu prekvalifikaciju kadrova koji se nalaze na zavodima za zapošljavanje.

Osobe s zavoda nerijetko i odbijaju poslovnu ponudu. Iz Udruženja poslodavaca FBiH i Unije poslodavaca RS-a poručuju da vide nekoliko načina rješenja ovog problema. Očekuju, za početak, ozbiljniji angažman izvršne i zakonodavne vlasti.

Jako je puno nezaposlenih na našim zavodima koji nisu aktivni tražitelji posla, nego su tamo isključivo zbog nekih benefita, uglavnom zbog zdravstvenog osiguranja. To se treba razdvojiti i mi smo već uputili Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike prijedlog zakona, odnosno neke ključne stvari koje bi trebalo promijeniti da se to razdvoji, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Radne dozvole

Dok se pitanje zdravstvenog osiguranja ne izuzme iz ingerencije Zavoda za zapošljavanje, kao benefit, bit će nepoznat točan broj nezaposlenih u Federaciji. Posebno ako imamo u vidu stalni odlazak građana u druge zemlje, a koji se i dalje uredno evidentiraju kao nezaposleni.

Dok govorimo o odlascima ljudi, u isto vrijeme dva podatka su veoma zanimljiva.

Prvi: na Zavodima za zapošljavanje u FBiH evidentirano je 350.000 nezaposlenih, dok bh. poslodavcima nedostaje 30.000 radnika. Zato potražuju radnike iz drugih zemalja. Nedavno je odobreno 500 radnih dozvola.

Udruženje poslodavaca FBiH iz godine u godinu traži povećanje broja kvota za uvoz radnika. U prošloj godini izdano je 3.780 radnih dozvola, više nego ikada dosada. Ali 3.780 dozvola na 800.000 zaposlenih je ništa. Od kako postoji taj kvotni sustav, kvota nikada nije bila ispunjena 100 posto, podcrtava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U prošloj godini smo inicirali promjenu zakona o posredovanju pri zapošljavanju i zakona o strancima. U tom segmentu procedura je ubrzana i traje oko 60 dana, međutim, zahtjevi u tom segmentu idu u pravcu da moramo još pojednostaviti proceduru, ističe Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Ulaganje

U iščekivanju da se pojednostavi procedura, struka navodi da su sigurni spas od ekonomskog kolapsa strane investicije. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta.

Za stručan kadar koji neće napuštati Bosnu i Hercegovinu i koji se mora zadržati u državi važni su kvalitetni, ali i privlačni programi za prekvalifikaciju radne snage, osoba evidentiranih kao nezaposleni.

Veoma bitno u tom kontekstu jeste dolazak investitora koji će ovdje ulagati u inovacije, istraživanje i nadzor, učiniti našu gospodarstvo kompletnim, odnosno omogućiti nam da proizvode i usluge koje mi proizvodimo, a kasnije eventualno izvozimo imaju tu dodatnu vrijednost, napominje Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Dok razvijene zemlje prave programe za privlačenje radne snage, BiH se pati kako zadržati i pronaći stručni kadar.

Rješenja očito postoje. Očekuje se hitna reakcija nadležnih institucija, a do tada ćemo imati nejasne podatke ne samo o broju nezaposlenih veći i onih osoba koje su napustile državu.

(www.jabuka.tv)

6 komentara

  • To se jednostavno odradi pozivaju se svi po redu i kaže im se koji se poslovi nude ako odbije briše ga se s bira i nema zdravstvenu zaštitu. Ako slučajno tako dođe u bilo koju državnu zdravstvenu instituciju samo zato što je prešao prag 1000 maraka mu se naplati a svaka pretraga,intervencija,liječenje….10 puta po većoj cijeni nego onome tko je osiguran i zdravstveno mu plaća. Ako taj ili ta nema novca sjeda mu se odmah na imovinu ili može platit kroz rad za opće dobro bez mogućnosti žalbe. Onaj tko je ispisan s bira jer je odbio posao može se vratit samo ako ima nakon toga minimalno godinu dana bez prekida prijavu o zaposlenju i uplaćena doprinose.

  • Ne žele raditi jer već rade u nekakvim kućnim obrtima, biro im služi samo za zdravstveno, zanati zarađuju više od generalnog direktora. Zato treba ih brisati čim tri puta odbije posao struke slične njegovoj ili odbije prekvalifikaciju. Kažem vam svi rade, na crno ili na bilo. Jednostavno nema radnika.

  • Ajde pustite ljude nek žive , kome se radi nek radi kome nije nek neradi ako tako more živit. Nek svak gleda svoja posla a institucije nek rade svoj poso.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.