Cijene hrane u svijetu padaju 12. mjesec zaredom, samo u BiH rastu

Inflacija u Europi, posebice u eurozoni, se smiruje, cijene hrane padaju, no nažalost, to se ne reflektira na BiH.

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za ožujak 2023. godine iznosi 2892 KM.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za siječanj 2023. iznosila je 1208 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku).

Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 41,77%, a pokrivenost minimalnom plaćom 20,61%.

Potrošačka košarica neznatno je jeftinija u odnosu na veljaču, kad je iznosila 2902,80 KM, tek 10 KM, objavio je Večernji list.

Ponuda i potražnja

Za razliku od BiH, gdje se suočavamo sa svakodnevnim poskupljenjima, cijene hrane u svijetu padaju. U BiH je pojeftinilo tek ulje. Naime, svjetske cijene hrane pale su za 20,5% u odnosu na svoj vrhunac prije godinu dana, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Indeks cijena hrane pao je 12. uzastopni mjesec u ožujku i iznosio je u prosjeku 126,9 bodova, što je pad od 2,1% u odnosu na prethodni mjesec i 20,5% ispod vrhunca iz ožujka 2022., zbog veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i širenja Crnomorske inicijative za žito, navodi se u priopćenju.

Indeks cijena žitarica pao je 5,6 posto u odnosu na veljaču, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 posto pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uvjeta usjeva u Europskoj uniji, velikih zaliha iz Ruske Federacije i trenutačnog izvoza iz Ukrajine, objavio je Večernji list.

U FAO-ovu priopćenju dodaje se kako su svjetske cijene kukuruza pale za 4,6 posto dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale za 3,2 posto. Indeks cijena biljnog ulja bio je u prosjeku 3 posto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 posto ispod razine iz ožujka 2022. jer su visoke svjetske zalihe i smanjena globalna potražnja za uvozom utjecali na kotacije ulja soje, uljane repice i suncokreta.

FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u ožujku za 0,8 posto, pri čemu su cijene maslaca porasle zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sireva pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.

Cijene u BiH

Unatoč izbijanju ptičje gripe u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.

Građani BiH u proteklom su razdoblju za kilogram pilećeg filea morali izdvojiti od 12,35 do čak 15,65 KM. Trenutačno su cijene nešto niže i kreću se od 9,65 KM do 13,55 KM, u ovisnosti o prodajnom mjestu.

Potpredsjednik Udruge peradara BiH i direktor Mesne industrije Madi Edin Jabandžić za N1 je kazao kako građani ne bi trebali imati razloga za brigu te da bi u idućem razdoblju cijene trebale ostati iste.

Peradari su bili suočeni s abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza do sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina. Sve to utjecalo je na to da u jednom razdoblju cijena piletine poraste, objavio je Večernji list.

Međutim, već neko vrijeme cijene žitarica su u kontinuitetu iste, tako da ne vidim da može doći do novog rasta cijena. Ne vjerujem da može, ali vidjet ćemo, kazao je Jabandžić.

U BiH je stigao na naplatu smanjen domaći stočni fond. Praščići nikad nisu bili skuplji – cijena kilograma žive vage ide od 8,50 do 9 KM, a tovljenika od 4 do 4,50 KM. Svježe meso u mesnicama skuplje je za tridesetak posto u odnosu na prošlu godinu.

Iako su cijene pale na globalnoj razini, još uvijek su vrlo visoke i nastavljaju rasti na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro te sve većim teretom duga, naglasio je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.

(www.jabuka.tv)

13 komentara

  • U Francuskoj milion ljudi na prosvjedima zbog mirovinske reforme, a u nas narod “ogugla” na sve i prosjecnoj osobi je svejedno je li vreca brasna 34 ili 35,5 maraka. Je li šišanje 13 ili 15 maraka, je li gorivo 2,56 ili 2,61 marku. Ovo se posebno odnosi na trgovacke centre koji (ne)primjetno podizu cjene i na tisucu razlicitih artikala ubiru profit. Drzava na to zmiri jer ubire veci iznos PDV-a ukoliko su racuni veci. I kao sto je gore navedeno mislim da je jedino ulje pojeftinilo. Neka nam je Bog na pomoci.

    • Šišanje čak bolje da je skuplje jer to radimo tri puta u dva mjeseca a što znači da bi frizeri svoj rad naplaćivali pošteno i nepotcjenjeno pa bi onda mogli očekivat veće plaće i u trgovačkom sektoru… problem je što ovi robovlasnici zajedno rade sa kos-udbaškim potomcima pa ih nitko s vlasti ne kontrolira jer onda u talu dijele pljen. To je žalosno, mislim da narod želi ustati i dići svoj glas ali će ih ustanak skupo koštati!

  • Kod naših trgovaca ne postoji termin pojeftinjenje. Oni i prije neke akcije povećaju cijenu pa vrate na početnu i napišu akcija. A narod ograničen i ne razmišlja svojom glavom, samo grabe.

  • Nestašica sirovina, stvarna ili dirigirana samo Bog zna. Trgovci dižu cijene čim gorivo poskupi, kad padne cijena goriva ja ne vidim da će netko sniziti. Uglavnom proizvođači na Zapadu su digli cijene puno više dok trgovci puno manje. Kod nas je obrnuta situacija, trgovci digli cijene pa su proizvođači mlijeka prosvjedovali. Trgovci i carinici se spominju i u Isusovo doba. Jedini razlog može biti dok prodaju nešto što su kupili po višim cijenama. Od pada cijena sirovina kada prođe tri do šest mjeseci, kada prodaju zalihe, trebali bi sniziti cijene. Nakon toga će opet poskupiti gorivo i oni će opet za dva dana dići cijene. Općenito cijeli Zapadni svijet troši previše resursa, srednji sloj je počeo živjeti kao bogataši..putuju, jedu u restoranima, oblače markiranu robu, mijenjaju namještaj po sezoni,… pa postaju opasni za bogataše. Nema tko posluživati tolike bogataše jer uskaču u teren multimilijunaša, kraljeva,…tako da ih netko iz “duboke države” želi smjestiti gdje pripadaju. Čini mi se kako je sve režirano odnekud i virusi i pe.eri i inflacija.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.