Otpremnina je jedan oblik novčane pomoći radniku u određenim slučajevima kada radniku prestaje ugovor o radu, ali samo kada su ispunjeni određeni uvjeti.
Više o tome kada radnik može ostvariti pravo na otpremninu te pod kojim uvjetima možete čitati u nastavku teksta.
Koje uvjete je potrebno ispuniti za dobivanje otpremnine?
Za početak, kao što je to u praksi, otpremnina se najčešće dobiva kada poslodavac otkazuje ugovor o radu, ali u slučaju da su ispunjeni određeni uvjeti. Osim toga, isplaćuje se i u slučaju prestanka radnog odnosa nakon ispunjenja uvjeta za odlazak u mirovinu, a moguća je i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu.
Inače, u BiH je pravo na otpremninu propisano zakonima o radu RS i FBiH.
Da bi radnik, prema ovim zakonima, ostvario pravo na otpremninu, ugovor o radu s poslodavcem mora biti zaključen na neodređeno vrijeme.
U skladu s tim, iznos otpremnine se određuje ovisno o dužini neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem s kojim se ugovor o radu raskida.
Pravo na otpremninu se, sukladno zakonima, ostvaruje uz sljedeće uvjete:
- da je zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme;
- da poslodavac otkazuje ugovor o radu;
- da je radni odnos trajao najmanje dvije godine neprekidnog rada prije otkaza;
- da se ugovor ne otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Kako se određuje visina otpremnina?
Ovisno o načinu prestanka radnog odnosa, razlikujemo pravo na otpremninu:
- kada poslodavac otkazuje ugovor
- u slučaju nezakonitog otkaza
- kod otkaza ugovora o radu u slučaju promijenjene radne sposobnosti.
Otpremnina se određuje pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne može se odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne neto plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Iako visina otpremnine ovisi o odluci poslodavca, važno je znati da je zakonski propisano da ona ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Osim toga, otpremnina ne mora biti isključivo u novčanom obliku, nego i u nekom drugom obliku naknade, a način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pismenim ugovorom između radnika i poslodavca.
Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se općim aktom i ugovorom o radu. O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu sklopiti poseban sporazum.
Otpremnina u slučaju odlaska u mirovinu
U pogledu drugo navedene vrste otpremnine, poslodavac je dužan istu isplatiti prilikom odlaska radnika u mirovinu.
U slučaju odlaska radnika u mirovinu, otpremnina se ne računa na ranije opisan način, nego je njezina visina definirana Odlukom Vlade Republike Srpske iz 2016. godine i iznosi tri prosječne neto plaće radnika obračunate sukladno s kolektivnim ugovorom.
S druge strane, u FBiH, u slučaju odlaska u mirovinu, a s obzirom na to da je prestala primjena Općeg kolektivnog ugovora, isplaćivanje otpremnine više nije zakonska obveza poslodavca.
Zakon o radu propisuje kaznu za poslodavce samo u slučaju ako otkazuju ugovor radniku, a ne isplate otpremninu u zakonom predviđenim situacijama (otkaz kod promijenjene radne sposobnosti – u slučaju da uskrati radniku uvećanu otpremninu ili u slučaju kada uskrati radniku otpremninu sukladno s člankom 111. Zakona o radu).
Bitno je znati da u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu samo sud može dosuditi pravo na otpremninu i to u slučaju kada to radnik potražuje u sudskom sporu, pišu Nezavisne novine.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
