Hercegovina ima deset živućih biskupa

Papa Franjo imenovao je u petak sadašnjeg svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije don Željka Majića za novog banjolučkog biskupa, potvrdila je u petak Apostolska nuncijatura u Sarajevu.

On će tako zamijeniti biskupa Franju Komaricu, koji ide u mirovinu i koji je Svetom ocu ranije ponudio odreknuće od službe zbog navršenih godina. U isto vrijeme ovu vijest objavio je i Tiskovni ured Svete Stolice.

Don Željko Majić rođen je u Drinovcima kod Gruda 28. ožujka 1963. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988. godine u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve biskup Pavao Žanić. Poslijediplomski studij pastoralne teologije u Rimu, s boravkom u Međunarodnom zavodu svetoga Pavla, pohađao je na Papinskom lateranskom sveučilištu i postigao magisterij u lipnju 1995. godine. Nakon povratka sa studija obavljao je više pastoralnih službi u Hercegovini, a vicerektorom Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu imenovan je 17. lipnja 2006. godine.

Tijekom svoje šestogodišnje službe, okupljajući hrvatske studente i studentice u Rimu, priredio je četiri zbornika njihovih radova, posljednja tri uredio je s dr. don Božom Golužom. Godine 2011. objavljena je i njegova knjižica razmišljanja “Oče, oprosti nam!”, a priredio je i, uz suradnju oko 30 hercegovačkih svećenika, “Vodič kroz Godinu vjere: Obitelj – žarište vjere”. Godine 2012. imenovan je generalnim vikarom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a od 2019. godine obavlja službu ravnatelja Caritasa biskupija Mostar – Duvno i Trebinje – Mrkan.

Gruđanin novi banjolučki biskup

Iz biskupija s područja Hercegovine čak je deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH. Trojica su nadbiskupi. Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić.

Na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-dalmatinski Zdenko Križić. Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom. Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije, piše Večernji list.

Kada se uđe u dublju analizu, čak četvorica biskupa podrijetlom su iz Tomislavgrada, koje se krsti i kao Duvno – Kutleša, Križić, Radoš te mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki. U mirovini je od ove godine i Mostarac Želimir Puljić, koji je dugi niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Dolaskom don Željka Majića u Banju Luku dovršeno je pomlađivanje i biskupskoga zbora Bosne i Hercegovine. Najprije je umirovljen mostarsko-duvanjski biskup i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, a na njegovo je mjesto stigao biskup Petar Palić. Zatim je u mirovinu otišao kardinal Vinko Puljić, kojega je naslijedio nadbiskup Tomo Vukšić. U konačnici, posljednji u nizu odlazi mons. Franjo Komarica kojega nasljeđuje biskup Željko Majić.

Komarica ostaje zapamćen kao ustrajni borac za prava ljudi, napose Hrvata katolika, kojima je u najvećem dijelu zatrt trag na području današnje Republike Srpske. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. godine pomoćnim biskupom banjolučkim, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji.

Za banjolučkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci, a 2004. je kandidiran za Nobelovu nagradu za mir, piše Večernji list.

(www.jabuka.tv)