Zapadnohercegovačka županija (ŽZH) u proteklih nekoliko godina povukla je preko 10 milijuna maraka nepovratnih sredstava iz fondova i kroz projekte Europske unije (EU).
Po riječima ravnatelj Ureda za europske integracije (EUI) Vlade ŽZH Ivana Jurilja, europski fondovi imaju velik značaj za gospodarski i društveni razvoj, a njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što želite, a niste u kapacitetu samostalno realizirati vlastitim sredstvima.
Oni nisu važni samo zbog financijske vrijednosti koju imaju, nego i zbog samih procesa kroz koje se projekti planiraju, odobravaju, a i kroz koje se oni provode. Vrlo je važan proces kako dolazimo do projekata s obzirom da on zahtjeva naše prethodno planiranje, prethodnu spremnost i osposobljenost, a isto tako i proces provedbe projekata ima višestruk utjecaj na podizanje svijesti, promjenu percepcije na određene aktivnosti, odnosno teme na koje se ti projekti odnose, kazao je Jurilj.
Nedostatak kapaciteta za privlačenje EU sredstava
Po njegovom mišljenju i iskustvu, Bosna i Hercegovina je bila u prilici da dobrim dijelom koristi onoliko sredstava koliko je tog trenutka bilo na raspolaganju.
S obzirom da je BiH kroz prethodno razdoblje IPA 2007.-2013., pa onda IPA 2014.-2020. bila u različitim fazama dostupnosti tih sredstava, nismo imali status zemlje pristupnice tako da su nam i u prvom krugu bile otvorene samo granične komponente, a u drugom krugu kao država nismo institucionalno ni administrativno bili spremni sudjelovati u određenim komponentama. Da jesmo mogli smo iskoristiti puno više sredstava. Sada se nalazimo u procesu programiranja IPA 2021.-2027. godine i tu je situacija specifična u odnosu na prethodno razdoblje. Sredstva su alocirana na sve zemlje i mi kao država moći ćemo privući onoliko sredstava koliko budemo imali spremnih projekata, što se manifestira kroz pripremu programa koji se predlažu Europskoj uniji i koje EU odobrava, kazao je Jurilj.
Dodao je kako u BiH nedostaje koordinacije na svim razinama da bi se na kvalitetan način prepoznale potrebe koje bi se mogle financirati kroz programe EU-a.
Nismo dovoljno usklađeni, još uvijek nam na svim razinama fali i znanja za strateško, ali i operativno planiranje, kao i volje za međusobno dobru koordinaciju kako bismo disali na sličan način i imali određeni, jedinstven stav prema EU, pa i na jednostavniji način potrebe ljudi na lokalnoj razini artikulirali kroz ove programe. U javnoj upravi nam nedostaje znanja, kapaciteta, ali i dinamičan pristup pripremi, pisanju i provedbi projekata, a u isto vrijeme i administrativne procedure su nešto što zapravo guši tu proaktivnost državnih službenika da se uhvate u koštac s tako izazovnim stvarima kao što su pisanje, priprema i provedba projekata, naglasio je Jurilj.
Razvoj turizma kroz EU projekte
Što se tiče konkretno Županije Zapadnohercegovačke, u prethodnih nekoliko godina povučeno je preko 10 milijuna maraka nepovratnih sredstava iz EU fondova.
Mi u ŽZH-u još uvijek pokušavamo naći najbolji model i mehanizam kako se pripremiti za privlačenje sredstava iz programa EU-a. U tom kontekstu uspostavljen je i Ured za EU integracije, imamo razvojnu agenciju, imamo dobru suradnju između županijskih institucija i općina i gradova, što je vrlo važno. Pokušavamo napraviti dobru suradnju s nevladinim sektorom, akademskom zajednicom i privatnim sektorom da stvorimo mehanizam naše interne koordinacije kako bismo na najbolji način identificirali potrebe, artikulirali ih i da smo spremni za pisanje projekata. Dosta proaktivno sudjelujemo u tim procesima i do sad smo povukli preko 10 milijuna maraka u ŽZH koji su potrošeni u različite projekte kao što su turizam, malo i srednje poduzetništvo, ali i zdravstveni sektor, kazao je Jurilj.
Dobar dio projekata koji se provodi i koji se proveo u prethodnim godinama na području ove županije vezan je za turizam.
Turizam je najbolji prostor, odnosno najjednostavnije je napraviti tu neku prekograničnu suradnju kada je u pitanju turizam, tako da je ŽZH u tom kontekstu dobrim dijelom iskoristila programe Europske unije, prije svega programe prekogranične suradnje. Imali smo projekte koji su napravili iskorak u segmentu turizma, konkretan primjer je projekt “Adriatic Canyoning” koji je financiran iz programa trilateralne prekogranične suradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora, gdje su u potpunosti nove lokacije, koje do tada nisu bile dio ponude, stavljene u turističku ponudu, kao što su Peć mlini u Grudama i Borak u Širokom Brijegu, navodi Jurilj.
Također, kroz projekt “Cycling Rural” ŽZH je u svoju turističku ponudu uvrstila biciklizam, koji je jedan od najbrže rastućih turističkih proizvoda u Europi.
Kroz ovaj projekt probali smo, odnosno uspjeli nametnuti biciklizam kao nešto što naša županija može ponuditi kao svoju komparativnu prednost, a to je ujedno i najbrže rastući turistički sadržaj koji se traži u Europi, ali i globalno. U kontekstu Hercegovine kao turističke regije mi smo željeli ŽZH povezati s ovim središtima, odnosno Dalmacijom, ali i Mostarom, Međugorjem, Neumom, te naravno i zapadnim dijelom Bosne, Livna, Hercegbosanske županije, da ovo što imamo organizirano stavimo u funkciju, a to ne bismo mogli bez projekata financiranih iz Europske unije. Njihova vrijednost je i u tome što mogu biti pokretači nečega što vi želite, ali niste u kapacitetu samostalno realizirati kroz vlastiti proračun. Kroz EU projekte nekako smo cijelu županiju stavili na mapu i razvojem infrastrukture smo spremni za sljedeću turističku sezonu, istaknuo je Jurilj.
Regionalno povezivanje
Posebna vrijednost projekata koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje je povezivanje s regijom.
Kroz te projekte se povezujete, postajete dio šire regije, šireg prostora i nalazite zajednički interes sa svojim prekograničnim partnerima. Tako i u kontekstu ovih projekata, ne samo da smo razvili infrastrukturu potrebnu za cikloturizam, pustolovni turizam, nego smo kroz partnerstvo s partnerima u drugim zemljama već promovirali našu županiju, ali i Hercegovinu kao dio, ne samo lokalne, nego i regionalne prekogranične turističke ponude, kazao je ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade ŽZH-a za Fenu.
Trenutno je u tijeku projekt obnove kule hercega Stjepana u Ljubuškom, koji provodi Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije (HERAG) u partnerstvu s Gradom Ljubuškim.
Naša želja, naša strategija razvoja i naši planovi su nastaviti s ovim trendom u segmentu razvoja turističke infrastrukture, razvoja valorizacije kulturno-povijesne baštine u segmentu turizma, nastaviti s projektima u segmentu poljoprivrede i podizanjem konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, naravno u zdravstvenom i socijalnom sektoru isto tako. Trenutno se nalazimo u fazi završetka programiranja ovih dokumenata jer te procese vodi EU, tako da tražimo partnere i pripremamo se. Jedan od vrlo važnih i značajnih projekata je digitalizacija obrazovanja u ŽZH-u. Tu smo, kroz jedan projekt u suradnji s UNDP-om, sve srednje strukovne škole uspjeli obuhvatiti ovim procesom i to je nešto što ćemo strateški raditi u budućnosti, kazao je Jurilj.
(Fena)
Ranije se Općinari hvalili ovime, sad sami sebi upali u usta, općina nije imala veze s projektima. Bravo Kraljeviću lažovu!
Steta sto gosp.Jurilj nije gradonačelnik Sirokoga Brijega,e gdje bi nam bio onda kraj,svaka čast i kapa do poda za tvoj trud i rad,zivio sto godina,pozz
Podržavam napisano maksimalno… čovjek nije za ovih prostora… pametan,poduzetan, susretljiv i dobar čovjek…
Navedi točne brojke, gdje i koliko.
ima li nekih informacija ili link kome se obratiti za realiziranje ovakvih projekata
Ovo je skriveni dokument,di se utrosise novci,spisak dajte VI novinari samo pišete u prazno,bojite se
Pola uloži pola sebi u dzepove
Zato su oni koji su koristili srestva od eu za remorviranje.domova zdravlja spomenika na Ričini itd. kupili stanove u Zagrebu
Kolika je plaća ravmatelja da za par godina rada kupi stan u elitnom dijelu zg.?
Bravo . Napokon netko tko se trudi i iskorištava EU fondove na pravi način
Taj Jurilj je stavio par znakova kroz Crnač i kupio sebi stan, eto to je taj projekt, čovjek koji nije ni srednju školu redovno završio, sposoban i podoban
Ti ne glupetaj, ti uradi ono što Ivan uradi pa sve novce sebi uzmi. Ali znate u čemu je kvaka? Vi to neznate uraditi hihihih
Naravno da ne znamo. Ne zna se svak uvlačiti u dupe kao ti.
Ja ga ne znam ali ako je povukao bespovratna sredstva mora biti i on cijela služba fakultetski obrazovani ne samo školovani nego imati znanje i iskustvo sa EU fondovima i u struci, informatički obrazovani, elokventni itd. Itd i itd.
Mogu li općine/županija povući sredstva iz fondova za stambena zbrinjavanja mladih ili porodiljne naknade, kad za to već nema mjesta u proračunu???
ZA 13:34
Bravo za komentar
100%
Samo radite, mladima treba dati Vlast i da od grada urade nešto pozitivno, ovi ne mogu ni grane s puta otkloniti, a kako bi tek napravili nešto. Mlade na vlast!
jeli EU fondovi daju sredstva da se kupi metla i da se svi bivsi clanovi komunisticke partije izbace sa vlasti i javnih pozicija
sramota je da su jos neki na vlasti
Bravo Ivane, svaka čast, samo tako nastavite dalje.
Bravo Jurilj samo naprijed…
Ko dočeka da se otvori, pa pođe, nek obavezno pogasi svjetla
To Sprzicu ,samo naprijed,svaka čast!!!
Kako ste glupi! pa što mislite koliko će se tih sredstava namjenski utrošiti, a koliko će završiti u njihovim džepovima???10% naspram 90% kao i uvijek! Bravo vama glupe budale koji se radujete i vjerujete im! Blaženi oni naivni!
uzmi ti kad se može uzet…imaš IQ veličine panja…
Super je to da ako budu ove pare vukli sebi u džep imat će problema sa eu istražiteljima, a tamo nema rodbine. Ko Hrvatska nedavno.
Ne daje eu nista na pamet a ako otkriju nesto nelegalno platice se za to sa kamatama njima se ne zuri kamate rastu i ne znam da je netko nekom dao nesto za dzaba platice se to
Tko uvijek prvo pomisli kako će netko nešto ukrasti? Pa lopov, jasno kao dan.
Ovo je super ako se transparentno uloži ali bojim se da će to bit pola uloženo pola vlastite džepove kao i dosad
Za sve one koji žele znati više…
Sve je tako lijepo napisano, gotovo da cvatemo od blagostanja u kojem živimo , ali nije baš tako. Ured koji predstavlja gospodin navodno povlači sredstva za projekte kulturnog i turističkog aspekta županije u kojoj živimo. Nažalost transparentnost tih priljeva teško da će ugledat svjetlo dana. Pozivam sve koji se zadrže dovoljno dugo da dođu i pročitaju komentar, poslije odu do peć mlina koje su izgradile “ovim sredstvima” i vide kako je uređena Ravlića pećina. Tamo gdje je navodno živio čovjek star tisućama godina, kojeg su istraživali arheolozi instituta bivše Jugoslavije i lokaciju označili sa:” trebalo bi nastaviti istraživanja” gospoda sa fondovima je poravnala i zabetonirala. Kad su u pregled došli iz Eu fondova( ako su ikada i došli) vjerojatno su bili iz one skupine koja se bavi i diplomacijom te uređenjem izbornih zakona pa su rekli da to može proć.
10 miliona maraka su sredstva sa kojima možete napraviti puno, a malo toga se vidi. Koliko vam je potrebno da napravite biciklističku stazu, osim da napravite interaktivnu kartu kozijih puteva i onih malo većih koje hvala Bogu ne treba asfaltirat?
Bilo kako bilo, evo malo realnije priče. Postoje ljudi koji su i ovdje pisali projekte, realne projekte kojima nisu trebali milijuni, a zaposlili bi ljude preko odobrenja istih za oko 10 tisuća eura. Projekti nikada nisu prošli, a razlog je odobravanje od strane ljudi koji navodno čine “sve” za zajednicu. Projekti su pisani u širokom spektru, od turizma, zdravstva, sporta. Sve ono što bi Eu podrźala i podržava dugi niz godina kako u Hrvatskoj tako i u okolnim zemljama.
Kod nas kada napišete projekt za hrvate izvan BiH, novce dobije nadbiskupija Banja Luke za proizvodnju piva, da dobro ste pročitali. Svećenici nam prave pivu jer je to nužno za revitalizaciju društva. S druge strane podržava se i proizvodnja mrkve u Tomislavgradu, jer to će zaposliti ljude i obogatiti ove naše prostore.
Zamolio bih one koji su napisali članak da istraže i točno navedu šta su to gospoda napravila za malo i srednje poduzetništvo i zdravstveni sektor.
Pošto su do sad napisali 1 ili 2 projekta, a to su radili u suradnji sa Crnom Gorom i Republikom Hrvatskom, pa mi nije jasno kako su to “Oni” napravili i uspjeli.
Mi se ovdje tješimo činjenicom kako još ne ispunjavamo uvjete za ulazak u Eu pa nemamo načina povuć sredstva. To su opravdanja koja će te čuti u ovom uredu. Međutim više od 5 ljudi radi na tim projektima, tim ljudima se isplaćuju plaće, a ti isti ljudi trebalo bi da imaju poznanstva iz jako puno ureda za dodjelu sredstava iz Eu.
Članak govori da nam nedostaje znanja za pisanje projekata, a osobno uz pomoć par prijatelja napisali smo prošle godine 3 koja su odbijena. Ove godine ćemo napisat 6. Da ne bi bilo zabune, projekte je revidirao ured iz RH koji piše projekte za Eu i označeni su kao dobri. Ujedno ljudi koji su ih pisali završili su fakultete. Stoga se nameću dvije činjenice koje treba podastrjeti prijekom sudu: da li je učinak ovog ureda stvaran i realan, pošto 5 ljudi piše 2 projekta dvije godine i da li je ovo samo nečija predizborna kampanja počela na vrijeme kako bi predstavila svu poduzetnost i uspješnost ljudi koji ulažu i rade na turizmu, a ZŽH od promocije ima 3 videa snimana kamerom kojom je snimana kolona na Pologu 93-e i koja su objavljenja na youtube kanalima općina koje video formati opisuju.
Ne hvalite se bezvezarijama, radite nešto.