Zastupnički dom usvojio izmjene Izbornog zakona

Na žurnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, većinom glasova je po žurnom postupku prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH čiji je predlagač skupina zastupnika Stranke demokratske akcije.

Za Prijedlog zakona je od 35 nazočnih zastupnika glasalo njih 26, devet je bilo protiv i nitko nije bio suzdržan. Mada nije moguće tvrditi tko je glasovao za, a tko protiv jer je izjašnjavanje tajno, iz rasprave je moguće pretpostaviti da su prptivnici bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice.

Iz SNSD-a su se deklarativno protivili i predloženom žurnom postupku navodeći da izmjene zakona kao što je izborni, u svakoj državi pa i Bosni i Hercegovini zahtijevaju ozbiljnu i temeljitu raspravu zbog čega izmjene ne treba ‘prelamati preko koljena’. Predlagačima su spočitavali također što su u izradu zakona uključeni strani eksperti i navodili da strah od visokog predstavnika u BiH nije trebao biti razlog za hitnu intervenciju, naprotiv.

Predlagači su deklarativno odbacili primjedbe iz SNSD-a.

Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da Prijedlog odobri i Dom naroda.

Predložili su ga: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

Kao razloge su naveli potrebu za unaprjeđenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građana u izborni proces.

Između ostalog, ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku registraciju birača i brojanje glasova radi sprječavanja nepravilnosti prmijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.

Predloženi zakon predviđa i druge izmjene poput davanja ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da odlučuje o imenovanju predsjednika i zamjenika biračkih odbora, a ne političke stranke kao dosad.

Također najavljuje prekid prakse ‘dvojnog mandata’ u smislu da novoizabrani član zakonodavnog tijela ne može istovremeno biti i na zatečenoj funkciji u nekom od tijela izvršne vlasti.

Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanje zloupotrebe izbora članova tih odbora, sprječavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta ‘mirovanja mandata’, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole financiranja kampanje i političkih sranaka, osiguravanje jadnakosti glasova revizijom granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja zakonskih odredbi, naveli su predlagač, dodajući da su osnovni principi na kojima su temeljili predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, veća transparentnost i fer, pošteni izbori.

Nakon izjašnjavanja zastupnika, predsjedatelj Zastupničkog doma Marinko Čavara nagovijestio je i mogućnost skorog održavanja još jedne sjednice žurnog karaktera, ali nije precizirao točan datum.

(Fena)