Oko 34 milijuna osoba, od 500 milijuna koliko ih živi u EU, odnosno manje od sedam posto, smatraju se migrantima.
Od toga broja, njih 14,3 milijuna su građani EU koji su iskoristili mogućnost slobodnoga kretanja u okviru Unije, dok je manje od 20 milijuna došlo u EU iz zemalja koje nisu članice, prenosi AFP.
Neke manje zemlje, članice Unije, predvođene najmanjom – Luksemburgom, “otvorile su svoja vrata” srazmjerno sa svojom demografskom veličinom.
Kako je pokazalo istraživanje Eurostata, više od 45 posto stanovništva u toj zemlji su stranci, koji su se tu doselili privučeni visokim životnim standardom.
Za njom slijede Cipar sa 19,5 posto stranaca, Latvija sa 15,2, Estonija 14,9, Austrija sa 12,5, Irska sa 11,8 i Belgija sa 11,3 posto stranaca.
U zemljama istočne Europe, manje od jedan posto stranaca živi u Poljskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Litvi, a zanimljivo je i da najviše Poljaka živi u drugim zemljama EU.
Broj stranih radnika koji kratkoročno rade u zemljama EU iznenađujuće je mali usprkos povećanju od 60 posto od 2010. do 2015. godine.
Najviše takvih radnika ima u Njemačkoj – više od 418.000, a za njom slijede Velika Britanija sa 177.000 i Belgija sa 156.000 radnika. Veliki priljev migranata u EU zabilježen je u 2015. i 2016. godini, a većina njih je stigla iz Sirije i s Bliskoga Istoka.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od milijun izbjeglica je došlo u Europu, od čega oko 850.000 preko Grčke i Egejskoga mora.
Od toga broja, više od polovine su izbjeglice iz Sirije, a većina ostalih iz Afganistana.
(Fena)
