Šimunović: Porast građevinskih projekata u Hercegovini znak je napretka

Međunarodna konferencija studenata građevinarstva, arhitekture i geodezije “Valja nama preko 2024.” u Mostaru pokazala se kao uspješna te su predstavljeni razni noviteti.

O svemu tome novinar Večernjeg lista Željko Andrijanić razgovarao je s Katarinom Šimunović, predsjednicom Studentskog zbora ovog fakulteta SUM-a, koja ističe kako je ova konferencija već postala nezaobilazna tradicija te istaknuti događaj u akademskom kalendaru.

Ulaganje velikog napora u organizaciju konferencije kontinuirana je praksa našeg Studentskog zbora. Ponosimo se rastom broja sudionika iz godine u godinu, a posebno ističemo rekordan broj ovogodišnjih sudionika – njih 160. Za njegovu kvalitetu zaduženi su bili neki od najutjecajnijih profesora na našem fakultetu, na koje smo iznimno ponosni. Jedna od dodatnih atrakcija konferencije je posjet gradilištima u Mostaru, čiji broj iz dana u dan raste, kaže Katarina.

Gospodarstvo se mijenja

Pita je koje su novine u građevinarstvu posljednjih godina.

U građevinarstvu se posljednjih godina sve više primjenjuju nove tehnologije građenja i materijali koji su do sada bili primjenjivani u nekim drugim tehničkim područjima, kao što je 3D printanje, pa u posljednje vrijeme imamo objekte izrađene ovom tehnologijom. Cijena, veličina i kompleksnost strojeva ovu metodu još uvijek čine ograničenom, ali predviđa se značajan razvoj i širenje primjene u godinama koje slijede.

Uz ovu tehnologiju, sve više se radi i na otkrivanju novih načina kako što ekonomičnije graditi, kako olakšati neke standardne nosive elemente zadržavajući njihova svojstva, što će biti revolucionarno kada uđe u potpunu primjenu jer ćemo dobiti estetski zanimljive elemente uz odlična statička svojstva, ističe Katarina za Večernjak.

Cijene novogradnje u Hercegovini i do 3.800 KM po kvadratu

Podsjećaju je na ogroman rast cijena građevnog materijala koji se donekle smirio, no cijene su i dalje previsoke pa na pitanje traži li se alternativa za pojeftiniti gradnju, Katarina kaže:

U suvremenom svijetu rast cijena građevnog materijala postao je izazov koji zahtijeva inovativne odgovore. Dok se globalno gospodarstvo mijenja, troškovi gradnje iz dana u dan postaju sve veći, postavljajući izazov ne samo investitorima i građevinskoj industriji već i društvu u cjelini. U tom kontekstu potreba za pronalaženjem alternativa koje će omogućiti održivu gradnju po prihvatljivim cijenama postaje ključna.

Jedan od ključnih pristupa rješavanju ovog problema jest istraživanje i primjena alternativnih materijala. Tradicionalni građevinski materijali, poput betona i čelika, suočavaju se s rastućim cijenama i ograničenim resursima. Uz to, njihova proizvodnja često ima negativan utjecaj na okoliš. Stoga upotreba alternativnih materijala, poput recikliranih materijala, drva ili materijala na bazi biomase postaje sve privlačnija.

Ovi materijali ne samo da mogu biti jeftiniji već često imaju i manji ekološki otisak. U konačnici, suočavanje s rastućim cijenama građevinskih materijala zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje inovacije u materijalima, tehnologiji, upravljanju projektima i politici. Samo integriranjem različitih pristupa možemo stvoriti održive i ekonomski prihvatljive alternative koje će omogućiti daljnji razvoj građevinske industrije i društva u cjelini, naglašava.

Mladi u BiH bi živjeli samostalno, ali ne mogu zbog nedostatka novca

Izazovi u razvoju projekata

Svjesna je da se u današnjem svijetu suočavamo s izazovima koji postaju sve teži za mnoge.

Osnovne potrepštine, koje su nekada smatrane temeljem normalnog života, sada postaju luksuz. Rastuće cijene hrane, stambenog prostora, energije i zdravstvene zaštite stvaraju dodatni pritisak na kućanstva diljem svijeta. Mnogi se suočavaju s neizvjesnošću i ekonomskim poteškoćama koje otežavaju svakodnevni život. Unatoč izazovima, razvoj i napredak nisu stali.

Građevinski projekti nastavljaju se provoditi, a društva nastoje napredovati i razvijati se unatoč preprekama. U zemljama poput BiH, gdje se možda kasni za ostatkom svijeta u mnogim područjima, želja za napretkom ostaje snažna. Dugi niz godina Mostar je bio suočen s izazovima u razvoju građevinskih projekata, što je rezultiralo stagnacijom u urbanističkom smislu. Raduje me vidjeti da se situacija u Mostaru promijenila i da grad sada proživljava svojevrsnu renesansu u pogledu građevinskih projekata. Ovaj preokret je od vitalne važnosti jer Mostar posjeduje ogroman potencijal za razvoj iz urbanističke perspektive, kaže za Večernjak Katarina.

Evo koliko prosječni stanovnik BiH treba raditi da bi kupio stan

Kao mlada osoba koja živi u Hercegovini na obilje infrastrukturnih projekata gleda s optimizmom i nadom u bolju budućnost za regiju.

S obzirom na to da je Hercegovina dugi niz godina zaostajala u razvoju infrastrukture u usporedbi s drugim dijelovima zemlje, vidjeti nagli porast građevinskih projekata predstavlja znak napretka i potencijal za pozitivne promjene. Ovi infrastrukturni projekti imaju potencijal transformirati naše okruženje na više razina. Poboljšanje cestovne mreže, izgradnja novih mostova, modernizacija javnog prijevoza te razvoj energetske infrastrukture ne samo da će olakšati život stanovnika već i stvoriti nove prilike za gospodarski rast i razvoj.

Ovi projekti mogu privući investicije, turiste te doprinijeti podizanju kvalitete života u Hercegovini. Bolja infrastruktura znači bolje povezivanje gradova i sela, što može dovesti do smanjenja regionalnih dispariteta i potaknuti ravnomjerniji razvoj. Vjerujem da će ovi projekti doprinijeti stvaranju bolje budućnosti za sve, zaključila je.

Bh. građani podigli desetke milijuna KM kredita za stanove

(www.jabuka.tv | Foto: Privatna arhiva)