Od srijede 8. veljače tri ključne kamatne stope idu za dodatnih 50 baznih bodova, odluka je Europske središnje banke (ESB).
Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja bit će tri posto, stopa na marginalne kreditne olakšice 3,25 posto i na depozitne olakšice 2,5 posto. Unatoč promjenama koje su nastupile, u Europskoj središnjoj banci ističu da će se i dalje zadržati smjer rasta kamatnih stopa stabilnim tempom, kako bi se održale na dovoljno restriktivnoj razini kako bi se inflacija mogla vratiti u okvire cilja od 2 posto, piše Večernji list.
Međutim, ovo nije jedino podizanje kamatne stope, već će se ono ponovno dogoditi u ožujku za još 50 baznih bodova. ESB je u protekloj godini ključne kamatne stope povećavao čak četiri puta kako bi se usporila inflacija i vratila na ciljanu razinu od oko dva posto.
Sa svim tim turbulencijama sve se teže nose i građani BiH čije se kamate usklađuju kroz odluke ESB-a. Sugovornik s kojim su razgovarali novinari Večernjaka kaže kako mu je banka podigla kamatu za 11 maraka u odnosu na lani.
Radio sam neke planove na početku godine, a onda je uslijedio šok kad mi je banka skinula novac s računa. Bez ikakvog traga na izvodima podignuta mi je svota kredita za 500 KM. Pomislio sam da je to pogreška. U poslovnici banke dobio sam informaciju kako imam kredit s promjenjivom kamatom i dotadašnji iznos koji vraćam povećao se za još 11 KM. Desetak dana nakon posjeta banci dobio sam obavijest kako mi se podiže rata kredita uz priloženu administrativnu zabranu koju sam morao potpisati i ovjerenu kod notara vratiti u banku, istaknuo je on.
Ima li dobrih vijesti? Za 2023. baš i ne previše, ali stručnjaci iznose ohrabrujuća predviđanja za 2024. i 2025. godinu. Admil Nukić, pomoćnik ravnatelja za superviziju banaka Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je za Federalnu televiziju kako se predviđa da će 2024. godine uslijediti stagnacija kamatnih stopa, a da se od 2025. očekuje i pad.
Ono što se događa odnosi se samo na kredite koji su nekad ranije sklopljeni, a vezani su uz neku od referentnih stopa. Krediti koji su ugovoreni s fiksnim kamatnim stopama ili su vezani uz neki domaći indeks do sada se nisu izlagali bilo kakvoj promjeni, istaknuo je.
No, ima i dobrih vijesti. Od 13 komercijalnih banaka, pet ih je vrlo jasno reklo da neće vršiti usklađivanja, čak i ako su ona ugovorena. Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja s negodovanjem je govorio o novonastaloj situaciji.
Protekcionizam koji će sada zavladati, da za bogate uvijek ima novca, a za ove druge neće biti, manifestirat će se kroz samu činjenicu da će ovdje doći do porasta kako aktivnih tako i pasivnih kamatnih stopa. Više će porasti kamate na kredite i bit će teže doći do kredita, kazao je Ljuboja.
(www.jabuka.tv)
