Prosječna plaća u Hrvatskoj blizu 6.000 kuna, dvostruko veća nego u BiH

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u petak prvu procjenu prometa u trgovini na malo u siječnju, a očekuje se nastavak rasta potrošnje rekordni 41. mjesec zaredom, i to brži nego mjesec dana prije.

Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju rast potrošnje u siječnju za 2,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,0 posto.

Ostvare li se procjene, bio bi to brži rast maloprodaje nego mjesec dana prije, kada je ojačala 1,4 posto na godišnjoj razini.

Time bi se nastavio rekordni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji puta zabilježen u kolovozu 2014. godine.

Rast potrošnje 41 mjesec zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

Tijekom siječnja očekujemo ubrzavanje rasta prometa u maloprodaji, s obzirom da su izmjene trošarina za kupnju motornih vozila odgodile dio prodaje s kraja prošle na početak ove godine. Visok optimizam potrošača te nastavak rasta neto plaća ukazuje na daljnji rast potrošnje kućanstava, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rast potrošnje zahvaljuje se trendu rasta plaća koji traje još od početka 2015. godine, kada su uvedene porezne promjene na dohodak.

A nove izmjene u oporezivanju dohotka, koje su stupile na snagu početkom 2017., dodatno su potaknule rast plaća i potrošnje, poručuju makroekonomisti.

Prema nedavno objavljenim podacima DZS-a, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za prosinac prošle godine 5.973 kune, što je realno 1,1 posto više nego godinu dana prije.

Podaci o maloprodaji važni su jer će pokazati koliko snažno raste osobna potrošnja, najznačajnija komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), na početku ove godine.

Nedavno je DZS objavio da je u posljednjem lanjskom kvartalu rast BDP-a usporio na 2 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju rast iznosio 3,3 posto.

Gospodarstvo raste već 14 kvartala zaredom, no rast BDP-a od 2 posto u posljednjem lanjskom kvartalu bio je najsporiji od drugog tromjesečja 2015. godine.

Broj zaposlenih u industriji smanjen za 0,2 posto na godišnjoj razini

Prosječna neto plaća u BiH 870 KM

Broj zaposlenih osoba u industriji u siječnju je u odnosu na prethodni mjesec manji za jedan posto, a u usporedbi sa siječnjem 2017. za 0,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u siječnju je u usporedbi sa mjesecom ranije broj zaposlenih osoba u proizvodnji energije smanjen za 3,6 posto, u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto, u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 0,7 posto, a u proizvodnji intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto.

Istodobno je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju broj zaposlenih povećan 0,7 posto.

Godišnja usporedba pokazuje, pak, da je u siječnju prema istom lanjskom mjesecu broj zaposlenih u proizvodnji intermedijarnih proizvoda porastao za 3,3 posto. Istodobno je broj zaposlenih u proizvodnji kapitalnih proizvoda pao za 0,8 posto, u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,9 posto, u proizvodnji energije za 8,2 posto, a u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto.

Usporedba prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji na mjesečnoj razini manji za 4,4 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,8 posto, a u rudarstvu i vađenju za 1,4 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih osoba u siječnju u prerađivačkoj industriji veći je za 0,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji manji za 9,4 posto te u rudarstvu i vađenju za 0,6 posto.

Ukupna proizvodnost rada u industriji u siječnju je prema istom lanjskom mjesecu veća za 3,3 posto. Pritom je u prerađivačkoj industriji porasla za 6,6 posto, dok je u rudarstvu i vađenju manja za 0,2 posto i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 4,7 posto, pokazuju podaci DZS-a.

(www.jabuka.tv)

3 komentara

  • Da mi imamo prosječnu plaću od 870 KM ne bi jadni bili.Onda bi za 40 godina rada i prosječne plaće za svaki mjesec za 40 godina dobili 560 KM mirovine.
    Već od rata pa ovamo 90 % uposlenika imaju 400-500 KM plaću i minimalne doprinose i u privatnika i državnim institucijama ,ako je uplaćeni uopće a mirovine 326 KM ili 160 eura ili 1200 kuna za sretnike koji je uopće imaju a radili i 40 godina.!

  • Džaba ti ići tamo kad si živio i radio ovdje i izgubio i život i zdravlje i mladost u ratu i posle kako ko a većina sa 326 KM mirovine i to tko je dobio dobro ,mnogi nemaju ništa.Mladi odiše za 5 godina rada u Njemačkoj dobit će 300 eura mirovine a stariji nemaju izbora..

Komentiraj: