Opći izbori u BiH raspisani za 7. listopada

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) u utorak je donijelo odluku o raspisivanju općih izbora u toj zemlji, koji će biti provedeni 7. listopada.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić kazala je novinarima u Sarajevu kako je odluka o raspisivanju trinaestih poratnih izbora u BiH donesena na sjednici održanoj ranije tijekom dana sukladno odredbama izbornog zakona koji utvrđuje kako se izbori raspisuju 150 dana prije.

To su izravni izbori, a birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu državnog parlamenta, zastupnici u Zastupničkom domu Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Repubike Srpske, predsjednik i dva potpredsjednika tog entiteta te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH, kazala je Hadžiabdić.

Prema podacima SIP-a, u ovom trenutku u BiH je registrirano približno 3, 3 milijuna birača, a procjena je kako će provedba izbora stajati 8,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 4,3 milijuna eura). Dio tih sredstava osigurali su OESS i Vijeće Europe.

Do 24. srpnja krajnji je rok za registraciju birača iz inozemstva koji žele iskoristiti svoje biračko pravo i glasovati poštom.

Jedina tehnička izmjena koju je SIP uveo ove godine je da će se zaokruživanje naziva stranaka i kandidata na glasačkim mjestima obavljati plavim kemijskim olovkama, a po zatvaranju biračkih mjesta svi upisi će se obavljati crvenim kemijskim olovkama.

Na taj način pokušavamo spriječiti manipulacije i ‘dopisivanja’ glasačkih listića, čega je bilo ranije, kazala je Hadžiabdić.

Izborna kampanja službeno počinje 7. rujna i trajat će do 6. listopada.

Na izborima provedenim 2014. godine za nešto više od 500 izbornih pozicija natjecalo se čak 7748 kandidata.

Izbori zakazani, a izborni zakon još nije promijenjen

Izbori su raspisani unatoč činjenici da su neke od odredbi aktualnog izbornog zakona stavljene izvan snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je još 2016. godine ocijenio kako nisu sukladna ustavu tadašnja rješenja kojima je definiran način neizravnog biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Hadžiabdić je kazala kako je postojeće stanje protivno stajalištima OESS-a o načelima provedbe izbora, obvezujućim za sve članice te organizacije, kojima je utvrđeno kako nije dopušteno mijenjati izborna pravila neposredno prije izbora, no u slučaju BiH ovakvo stanje nije presedan jer se slično zbivalo i ranije.

Ako ne dođemo do zakonskih rješenja koja nedostaju, u ogromnom smo problemu, kazala je Hadžiabdić.

Podsjetila je kako bi parlament BiH trebao raditi do 7. rujna i do tada može doniti zakone i njihove izmjene.

SIP je po postojećem zakonu u svakom slučaju obvezan objaviti konačne izborne rezultate do 7. studenog, a tada počinju teći rokovi za uspostavu izabranih tijela vlasti, no ako se oni ne ispoštuju ne postoje nikakve sankcije.

U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se “nešto riješi” je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.

Krišto: “Bosni i Hercegovini prijeti ozbiljna ustavna kriza”

Ako se pak donositelji odluka i bez formalnog donošenja izmjena izbornog zakona uspiju usuglasiti o određivanju broja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH opcija je i da se to prepusti SIP-u koji može donositi podzakonske akte, no Hadžiabdić je upozorila kako bi to značilo preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.

Hadžiabdić je kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.

Gotovo godinu dana trajali su bezuspješni pregovori između stranaka koje okupljaju pretežito hrvatsko i bošnjačko biračko tijelo o novim modelima izbora zastupnika u entitetski Dom naroda.

HDZ BiH je inzistirao da se “u paketu” dogovori i novi model izbora hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kroz uspostavu ad hoc izbornih jedinica u Federaciji BiH, što su bošnjačke i građanske stranke odlučno odbile jer se pravorijek Ustavnog suda ne odnosi na tu materiju.

Jedini zaključak s posljednjeg kruga pregovora vođenih 3. svibnja bio je da se u sve uključe i pravni stručnjaci Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi se utvrdilo kakva su rješenja izbornih pravila sukladna europskoj pravnoj praksi.

Rješenje problema izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, koje delegiraju skupštine deset županija u tom entitetu, od ključnog je značenja jer bez tog tijela nije moguće uspostaviti entitetsku izvršnu vlast niti donositi zakone.

Iz Doma naroda parlamenta FBiH ujedno se biraju hrvatski i bošnjački zastupnici u Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone na državnoj razini.

(Hina)

3 komentara

  • JEBALI VAS IZBORI EVO CIJELI DAN ZOVEM TKZ DOM ZDRAVLJA U ŠIROKOM I NEMOGU DA DOBIJEM DA NARUČIM TERAPIJE U JEDNOM TRENUTKU SE JAVI NEKA SESTRA I KAŽE DA JE TOLIKA GUŽVA DA NEMOŽE ZAPISATI IME I PREZIME TE KAŽE NAZOVI IZA 14 SATI IZA 14 SATI OPET ISTO NEČE NITKO DA SE JAVI PITAM SE KAKVA JE SVRHA TOG TELEFONA I KOJOJ JA ŽIVINI PLAĆAM 40 GOD ZDRAVSTVENO OSIGURANJE JESU TO TE DRAGE HRVATICE KOJE ZANIMA SAMO PLATA REGRES GODIŠNJI I ŠTO ĆE IM TKO DATI A OPIS IM POSLA KAZE DA BUDU NA RASPOLAGANJU BOLESNIM LJUDIMA ODNOSNO PACIJENTIMA POSTOJI LI KAKVA INSTITUCIJA KOJOJ SE GRAĐANIN MOŽE OBRATITI ZA POMOĆ ZA SVOJE ZDRAVLJE ZA ZDRAVLJE ONIH KOJI SU SE BORILI ZA NAŠU SLOBODU ALI IZGLEDA DŽABA SMO SE BORILI I IZBORILI NEMOŽE IM NITKO NIŠTA MOGU RADFITI ŠTA HOĆE NAŽALOST

  • Treba se naručiti kod obiteljskog lijčnika, najprij kod sestre da bi samo propisao terapiju za rofitelje koj imaju mahom kronične bolesti!?
    pa dajte to riješite iako je radno vrijem 6 sati.

Komentiraj: