Katolici danas slave Tijelovo, svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, koja je povezana s čašćenjem Euharistije i svečanim procesijama.
Katolička Crkva danas slavi Tijelovo, svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, kojom se na poseban način časti Presveti oltarski sakrament, odnosno Euharistija.
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, a povezano je sa svetom Julijanom, augustinskom redovnicom iz samostana kod Liègea u Belgiji.
Prema predaji, sveta Julijana je u viđenju punoga mjeseca na njemu vidjela mrlju. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.
Kako je nastao blagdan Tijelova?
Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno svete Euharistije.
Sveta Julijana i njezini suvremenici potom su širili slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Na širenje čašćenja Tijela i Krvi Kristove snažno je utjecalo i euharistijsko čudo u Bolseni, koje se dogodilo 1263. godine u Italiji.
Tada je jedan svećenik, slaveći svetu misu, posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kada je lomio posvećenu hostiju, prema predaji, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Papa Urban IV. ustanovio blagdan
Nakon tih događaja papa Urban IV. objavio je 8. rujna 1264. bulu kojom je ustanovio blagdan Tijelova, želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu.
U tome ga je spriječila brza smrt, pa je blagdan tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima naziva i Brašančevo. Taj naziv potječe iz 18. stoljeća, a dolazi od riječi brašno, od kojega se pravi kruh. U svetoj misi kruh se u pretvorbi pretvara u Kristovo Tijelo.
Euharistijsko čudo u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu.
Prema predaji, tijekom najvažnijega dijela svete mise, pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanjem Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik je posumnjao u to čudo.
Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen spremio je kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je kasnije ispitivao papa Julije II., koji zbog duljine istrage nije uspio završiti postupak, ali je dopustio javno štovanje relikvije. Isto je učinio i njegov nasljednik papa Leon X..
Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici izraziti štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, osobito svake prve nedjelje u rujnu, kada se održava središnja godišnja proslava.
Tijelovske procesije
Svetkovina Tijelova posebno je povezana s procesijama.
Prva tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama.
U procesiji svećenik u monstranci, odnosno pokaznici, nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće, prenosi HRT.
(www.jabuka.tv)
Kao i svaki drugi blagdan, nastao je od poganskih običaja