Na svečanoj Akademiji u sklopu 60. Šimićevih susreta u petak, 28. travnja u Grudama je Miri Gavranu dodijeljena Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne „Antun Branko Šimić“.
Na natječaj za dodjelu Godišnje nagrade DHK HB „Antun Branko Šimić, raspisan 17. siječnja 2023., prijavilo se dvadeset i osam autora s dvadeset i devet djela objavljenih prošle, 2022., godine. Prosudbeno povjerenstvo, Mato Nedić, predsjednik, te članovi Ružica Soldo i Ljubo Krmek, nakon nekoliko krugova konzultacija, sačinili su uži izbor djela o kojima su raspravljali te su iz toga izbora izdvojili dva djela koja su kvalitetom iznad ostalih, a to su:
- Miljenko Buljac, Povijest hrvatske književnosti (Hrvatsko pjesništvo od predrenesanse do zrele romantike, knjiga 1.), književno-znanstveno djelo
- Miro Gavran, Obrana Jeruzalema, poema
Prosudbeno povjerenstvo za Godišnju nagradu DHK HB Antun Branko Šimić jednoglasno je predložilo Upravnomu odboru DHK HB, a Upravni odbor usvojio prijedlog i odlučio da godišnju nagradu dodijeli Miri Gavranu za poemu naslovljenu Obrana Jeruzalema, koju je 2022. godine objavilo poduzeće Stilus knjiga iz Zagreba.
Pored Godišnje nagrade DHK HB „Antun Branko Šimić, na svečanoj Akademiji dodijeljene su i nagrade za najuspjelije literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola te studente i za likovne radove.
Prije svečane Akademije članovi DHK HB Blanka Kraljević (Široki Brijeg), Hrvoje Barbir Barba (Ploče), Marela Jerkić Jakovljević (Mostar), Stanko Krnjić (Dubrovnik) i Ljubica Benović (Zagreb) posjetili su grudske škole i u ugodnom druženju s učenicima prezentirali svoj rad i rad DHK HB, priopćeno je iz DHK HB.
(ww.jabuka.tv | Foto: DHK HB)
natrag u pećinu !!??
KRSTNI KUM VLATKE P.: U punome jeku narodnopreporodnoga Hrvatskoga proljeća hrvatskoj su se kulturi i zapadnoj Hercegovini dogodili prvi Šimićevi susreti, prvi dan u Grudama, a drugi, u nedjelju poslije pučke svete mise, na otvorenome i pred više tisuća okupljenih župljana i naroda iz širega šimićevskoga zavičaja, s brojim pjesnicima, gostima i uzvanicima, znakovito predvođenih uglednim hrvatskim književnicima akademicima Slavkom Mihalićem i Ivom Frangešom, sveučilišnim profesorom i predsjednikom Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije te hrvatski političarem Brankom Mikulićem, predsjednikom CKSKBiH. Bilo je to u subotu i nedjelju, 30. i 31.svibnja 1970., kao što je to zapisano u suvremenim kronikama toga doba, u zagrebačkome “Vjesniku”, sarajevskome “Oslobođenju”, “Odjeku” i “Našem svijetu”, “Imotskoj Krajini”, a cijeli je taj kulturni događaj prvih ŠIMIĆEVIH SUSRETA bio opširno i dirljivo prikazan u članku hercegovačkoga franjevca Fra Jakova Bubala u prvome, Božićnom, broju KRŠNOGA ZAVIČAJA 1970., glasila drinovačke župe, koje je pokrenuo u uredio drinovački župnik Fra Žarko Ilić.Držim u rukama preslik toga KRŠNOGA ZAVIČAJA i čitam Fra Bubalov članak, naslovljen !”Doživljaj koji se dugo pamti” (str.18.-22.). Na stranici 22., neposredno iza članka, predstavljene su dvije pjesme: Antun Branko Šimić MOLITVA NA PUTU i Mile Pešorda TUŽBALICA, a na sljedećoj je “Napomena uredništva” uz pjesmu “Tužbalica”, nagrađenu na ŠS i pjesma nastavnika hrvatskoga jezika i nećaka dvojice pjesnika Vlade Pandžića VEČER NA PETNJIKU. Vlast i vladajući “moćnici”,koji doista vole hrvatsku pjesničku riječ i poštuju narod iz kojega su potekli književnici i kao što je naš pjesnički velikan Antun Branko Šimić (u ono vrijeme malo poznat u javnosti) , ne će zatirati istinu, krivotvoriiti rođendane i živote živih i preminulih, nego će njegovati povijesno pamćenje i pravednost, štujući dostojanstvo čovjeka kao Božjega bića slobode i savjesti. Tamo gdje vlada laž, vrši se podmuklo nasilje nad ljudima i životom, potiče izgon ljudi i naroda iz svoga doma i domovine, ubija riječ istine i Duh slobode. Šimići bi se, kao velikani duha i pravednici, iz groba ustali kada bi znali što moćni lažotvorci u njihovu zavičaju rade, a njihovim se imenom kade.