Hoće li nova Netflixova dokumentarna serija otkriti misterij 30 godina stare pljačke muzeja?

Netflixova nova dokumentarna serija “Ovo je pljačka” istražuje najveću neriješenu krađu umjetnina na svijetu.

Ako ova dokumentarna serija ne pomogne, onda više nema nade. Ona je poput najveće plakata-potjernice na svijetu, piše boston.com. I dalje postoji nada da će netko tko gleda seriju možda nešto znati.

Najveća pljačka umjetnina u modernoj povijesti trajala je samo 81 minutu. Noću, u 01 sat i 24 minute 18.ožujka 1990. godine dvojica muškaraca odjevena u policajce ušla su u bostonski muzej Isabella Stewart Gardner.

Svladali su dvojicu mladih noćnih zaštitara, koji nisu ništa posumnjali jer je vani u tijeku bila proslava Dana Svetog Patrika, i vezali ih ljepljivom trakom za cijevi i radni stol u podrumu muzeja. Policija ih je našla tek u 8:15 ujutro kada ih je pozvala smjena čuvara.

Ukrali umjetnine u vrijednosti 500 milijuna dolara

Dvojac je onesposobio sigurnosne kamere, a zatim su krenuli krasti 13 neprocjenjivo dragocjenih umjetničkih djela izloženih u ovoj raskošnoj i osobitoj galeriji, razbijajući zaštitno staklo dviju Rembrandtovih slika i režući platna iz njihovih pozlaćenih okvira. Nešto više od jednog sata kasnije, lopovi su uspjeli pobjeći sa zapanjujućom zbirkom umjetnina koja se danas procjenjuje na 500 milijuna dolara.

Unatoč ogromnoj medijskoj pozornosti i nagradama od 10 milijuna dolara koje je muzej ponudio za siguran povratak predmeta, ukradena djela nisu nikada vraćena.

Remekdjela s kojima su odšetali

Bogata američka kolekcionarka umjetnosti Isabella Stewart Gardner napravila je muzej od svog privatnog doma nadahnutog venecijanskim palačama u nadi da će javnosti pružiti užitak i obrazovanje zauvijek. Ali nakon njezine smrti 1924. godine muzej je financijski propao. Do 1990. godine sigurnosne mane muzeja bile su općepoznate među bostonskim kriminalcima, piše Guardian.

Počinitelji su ukrali remek djela Vermeera i Rembrandta ali su najskuplju sliku u muzeju ostavili netaknutu, Tizianovo Silovanje Europe koje je visilo na trećem katu. Ukrali su “Krista u oluji na Galilejskom moru”, jedini poznati morski krajolik koji je naslikao Rembrandt, “Dama i gospodin u crnom”, također djelo Rembrandta, “Koncert” Johannesa Vermeera, jednu od tek desetak slika ovog nizozemskog umjetnika koje su do danas preživjele.

Ta je slika najskuplja ukradena slika na svijetu koja se procjenjuje na 250 milijuna dolara. Uzeli su Rembrandtov autoportret, pet skica francuskog impresionista Edgara Degasa, mali portret čovjeka od Eduarda Maneta i drevnu kinesku brončanu posudu.

Istražitelji su još uvijek zbunjeni nasumičnm odabirom

Neobično je da su provalnici pokušali ukrasti zastavu Napoleonove carske garde iz njezinog okvira ali im nije uspjelo pa su se zadovoljili brončanim završnim ornamentom u obliku orla. Naizgled nasumični asortiman ukradenih predmeta desetljećima zbunjuje i vlasti i novinare, piše Smithsonian.

Čini se da ne postoji niti jedan motiv ili obrazac u tisuće stranica dokaza prikupljenih proteklih godina. Ne zna se jesu li ukradeni zbog ljubavi, novca, otkupnine, slave, trampe ili neke zamršene kombinacije svega toga.

Danas posjetitelji muzeja mogu osobno posjetiti muzej Gardner ili krenuti u virtualni obilazak koji pokazuje što su lopovi iza sebe ostavili, prazne okvire koji jezivo vise na zidovima kao podsjetnik na gubitak.

Potencijalni pljačkaši koju su umrli nakon pljačke

FBI je 2013. godine objavio da su identificirali lopove s velikom sigurnošćum ali predmeta i dalje nema. A 2015. godine objavili su im imena, George Reissfelder i Leonard DiMuzio, dva suradnika pokojnog mafijaša Carmella Merlina. Obojica su nalikovali policijskim skicama, a umrli su u roku jedne godine od pljačke.

Istražitelji su također rekli da sumnjaju da su umjetnine prenesene mrežama organiziranog kriminala u Connecticut i Philadelphiju gdje je pokušana prodaja na crnome tržištu. Nakon tih pokušaja trag se gubi.

Osumnjičeni mladi čuvar i neobična snimka

Vlasti su u početku bile sumnjičave prema mladim čuvarima koji su te noći radili u muzeju. Rick Abath, samoopisani hippy i rock gitarista, redovno je radio noćnu smjenu. Kako ovakve krađe trebaju nekoga iznutra bio je visoko na popisu osumnjičenih.

Abath je poricao bilo kakvu ulogu u pljački, a i policija ga je odbacila kao osumnjičenog, pisao je New York Times 2015. godine. Abathova uloga u pljački ponovno se našla pod povećalom 2015. godine kada je Ured američkog državnog odvjetnika u Massachusettsu objavio video sa sigurnosnih kamera.

Zrnasta snimka pokazuje Abatha koji je bio na straži danju 17. ožujka kako otvara ista bočna vrata koja su koristili lopovi i pušta neidentificiranog muškarca u jakni do struka i podignuta ovratnika, izvještavao je Times.

Mafijaši koji su cijelu stvar vjerojatnoorganizirali

Kako piše Guardian, tijekom godina pojavilo se na desetke teorija. U seriji je manje važno tko je pljačku izvršio, a više se prate mjesta gdje su predmeti mogli završiti. Priča se fokusira na Bobbyja Donatija, mafijaša koji je krađu možda organizirao s kolegom kriminalcem Bobbyjem Guarenteom kako bi slikama izvukao svog prijatelja Vincenta Ferraru iz zatvora, pisao je Esquire. I Donati i Guarente su sada mrtvi.

Još jedan bivši mafijaš, Robert Gentile, dugo je uspio sačuvati nevinost unatoč mnoštvu dokaza koji ukazuju na njegovu umiješanost. Odslužio je 54 mjeseca zatvora po drugoj tužbi, 2019. godine je pušten. Jedina je živa osoba koja, vjerojatno, iz prve ruke zna pljačku, piše Telegram.

Serija razmatra nekoliko ludih teorija, kao da je u pljačku umiješana IRA. Intervjuiran je i Myles Connor, lopov specijaliziran za krađu umjetnina koji je u vrijeme pljačke bio u zatvoru. Connor daje bitan kontekst kako je devedesetih poslovalo crno tržište umjetnina.

Muzej nudi nagradu od 10 milijuna dolara svima koji pruže informacije koje bi dovele do sigurnog povrata ukradenih djela. Pojedinci čije bi informacije dovele do povrata nekih, ali ne svih djela, dobiti će djelomičnu nagradu. Svatko tko vrati Napoleonovog orla dobit će zasebnu nagradu od 100.000 dolara.

Zastara ovog kaznenog djela je nastupila pa se može javiti i netko direktno umiješan u krađu, napominje Times.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.