Ako je BiH ‘pala’ na 3 milijuna stanovnika, Hrvata je više od 17%

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH živjelo je 3,531.159 stanovnika. Teško je procijeniti koliko ih danas, četiri godine poslije, ima.

Mnogi su čak skloni vjerovati kako je taj broj 2017. pao na porazna tri milijuna stanovnika. Osobito kada se uzme u obzir kako se popisao i veliki broj onih (nerezidenti) koji uopće ne stanuju u BiH, piše Večernji list BiH.

Zanimljivo je, međutim, kako se samo naglašava da državu napuštaju Hrvati. Rijetko kad se spominje odlazak drugih naroda. Pa se onda u takvoj političkoj računici Hrvatima postotak od 15,4 posto smanjuje na 14, pa čak i na 10 posto.

Uzimajući u obzir procjene kako u BiH trenutačno stvarno živi nešto više od tri milijuna stanovnika, onda se može zaključiti kako postotak Hrvata u odnosu na taj broj iznosi bar 17 posto. Možda i 18, pa čak i više. Srba je u tako depopuliziranoj BiH manje od 30 posto, a ni Bošnjaci više nisu natpolovični.

Uzme li se u obzir da su “veći” narodi imali veću mogućnost upisati više nerezidenata, onda se može zaključiti kako je broj Bošnjaka i Srba u ukupnoj populaciji mnogo manji u odnosu na popis iz 2013. Dakako, automatski je postotak Hrvata veći. Tu se vjerojatno i krije razlog zašto medijski i svakako drugačije Bošnjaci i Srbi prikrivaju nerezidente i odlazak svojih sunarodnjaka, a forsiraju priču o “curenju” Hrvata.

Osobito Bošnjaci jer masovan odlazak njihovih sunarodnjaka iz Bihaćke krajine i tuzlanske regije znači kako su danas u BiH brojčano ispod “psihološke granice”. Sadašnjih 50,11 posto (po popisu iz 2013.) koriste kao argument da su “većinski narod”. Smanjivanje postotka samo Hrvatima u funkciji je stvaranja dojma o manjini kojoj, kao takvoj, treba smanjiti i politička prava.

Iako broj stanovnika nije važan za ustavno uređenje BiH, to se ipak pokušava koristiti kao argument za oduzimanje nacionalnih prava (konstitutivnost). Igre s postocima koristi i dio međunarodne zajednice u svojim tumačenjima kako, umjesto višenacionalne BiH, treba uspostaviti građansku državu. Kada bi ju se tako ustrojilo, Hrvati bi zbog brojčanoga stanja bili obespravljeni, što bi pokrenulo novi val iseljavanja.

Ako su Bošnjaci prilikom popisivanja 2013. upisali 200 tisuća nerezidenata, onda bi Hrvati na sljedećem popisu manipulacijama mogli teoretski upisati bar još milijun i pol svojih sunarodnjaka iz dijaspore. Toliko se procjenjuje da ih podrijetlom iz BiH ima posvuda u svijetu. Na takav način postali bi (fiktivna) većina. Dakako da to ne bi bilo pošteno. Treba sačuvati pozitivni duh BiH, a to je istinska ravnopravnost naroda i građana. Bez obzira na njihov postotak.

Uređeni sustav stvarao bi povjerenje, poticao gospodarstvo te, u konačnici, bio bi motivirajući za povratak. U pozitivnom ozračju država bi opet, kao i na popisu 1991., mogla imati blizu četiri i pol milijuna stvarnih stanovnika, od kojih 800 tisuća Hrvata. Misli li se graditi ozbiljnu državu i povjerenje među narodima, društvo mora iskorjenjivati prijevare i manipulacije. Obračun treba već početi s lažnim postocima. Kojima nisu pokriće ljudi. Bez obzira na naciju.

(www.jabuka.tv)

3 komentara

  • Svi su lagali i lažirali popis 2013. godine. Više su lažirali oni koji su imali više popisivača i unaprijed razrađenu logistiku spremnu na varanje, a varanje nevjernika nije varanje, već je u cilju promicanja interesa Islama, ili kako reče nagrađeni tekst jedne školarke iz Zenice: “Ja bih željela da u svijetu vlada mir i da su svi ljudi na svijetu muslimani”.

  • Ja bi da vlada mir i da su svi krščani i katolici. Uslišilo se …amen.
    Kobogdan će se i uslišit , drukčije nikako ne more bit.

Komentiraj: