Žene u policiji i vojsci povećavaju profesionalnost

Ankica Tomić, šefica Odsjeka za međunarodnu suradnju u Ministarstvu sigurnosti BiH i zamjenica predsjedavajuće Koordinacijskog odbora za praćenje provedbe Akcijskog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 u BiH smatra da su prednosti uključivanja žena u sektor sigurnosti i obrane višestruke.

”Mnoga istraživanja su dokazala da su žene sklonije pronalaženju miroljubivih rješenja i kompromisa od muškaraca i imaju uglavnom negativan stav prema uporabi oružane sile. Rezultati i činjenice u nekim zemljama, koje su već značajno emancipirane, dokazuju kako sve veći postotak žena u policiji i vojsci značajno povećava njihovu profesionalnost”, istaknula je Tomić u intervjuu za Centar za sigurnosne studije (CSS).

Zadovoljstvo i sigurnost

Navela je da istraživanja pokazuju da su građani zadovoljniji s radom npr. policijskih struktura u kojima je veća prisutnost žena.

”Građani više vjeruju u policajke, što rezultira većom suradnjom s policijom u otkrivanju informacija. Zasigurno, više žena u sektoru sigurnosti i obrane vodi do njegove veće profesionalnosti. Uvažavanjem ‘ženskih’ potreba, prioriteta, iskustava i gledišta postiže se održiv mir i osigurava stabilnost i prosperitet svakog društva”, smatra ona.

Ističe da usvajanje UN rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ predstavlja prekretnicu u povijesti odnosa prema ženama u kontekstu sigurnosti te da se “prvi put ženama formalno priznaje doprinos u preveniranju i spriječavanju sukoba, kao i postkonfliktnoj izgradnji društava, te očuvanju mira i sigurnosti”.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda tom Rezolucijom potvrđuje da oružani sukobi najviše pogađaju žene i djecu, kao i da su žene i djevojčice i nakon završetka sukoba žrtve seksualnog i fizičkog zlostavljanja i drugih vrsta nasilja.

”Provedba te Rezolucije, uz sedam naknadno usvojenih rezolucija, predstavlja temeljni okvir za zaštitu i poštivanje ljudskih prava žena i djevojčica. Rezolucija 1325 je potaknula ili dodatno ohrabrila mnoge žene i muškarce širom svijeta da progovore na drugačiji način o nasilju nad ženama i djecom, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim uvjetima. Isto tako, jasno i nedvosmislo se zahtijevalo uključivanje i povećanje broja žena u svim fazama postizanja mira i sigurnosti”, navela je Tomić.

U proteklim godinama, dodala je, posebno nakon donošenja prvog Akcijskog plana za provedbu UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini iz 2010. godine, koji je bio prvi u jugoistočnoj i osmi po redu u Europi, povećavao se broj žena u institucijama sektora sigurnosti i obrane.

”Provođenje sveobuhvatnih strateških mjera kroz Akcijski plan za implementaciju Rezolucije 1325 dovelo je do kreiranja povoljnijeg ozračja za povećanje sudjelovanja žena u policijskim i vojnim snagama, premda je to povećanje i dalje najuočljivije na nižim pozicijama”, navela je Tomić.

Međutim, kaže dalje, ako usporedimo naše statističke podatke s onima iz susjednih država, u kontekstu odlučivanja u okviru sektora obrane i sigurnosti, mali je postotak žena koje su dosegle najviše pozicije u institucijama sektora sigurnosti, odnosno vojsci i policiji.

”Povećan je broj žena ministrica obrane i unutarnjih poslova, ali broj generalica ili komesarica u vojsci i policiji je neznatan, posebice u državama jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je, primjerice, jedna žena unaprijeđena u čin brigadne generalice. No, ipak je došlo do povijesne prekretnice jer su se ovi sektori ‘otvorili’ za ulazak žena u njih. Svakako ohrabruju podaci da se sve više žena odlučuje graditi svoju karijeru u institucijma sektora sigurnosti i obrane”, ocijenila je Tomić.

Sastavna komponenta

Žene su sastavna komponenta mirovnih misija u svijetu u kojima sudjeluje i BiH od 2000. godine.

”Što se tiče policijskih struktura, od 2000. godine, kada je upućen prvi policijski kontingent u mirovnu misiju UN-a u Istočni Timor, u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo je ukupno 268 policijskih službenika, od čega 41 žena, odnosno 15,29 posto. Trenutačno se nalazi 30 posto žena u tri mirovne misije u koje BiH upućuje policijske službenike i službenice: Južni Sudan, Cipar i Liberija. Kao što je razvidno, radi se o četverostruko većoj zastupljenosti policijskih službenica u mirovnim misijama, nego što je njihova prosječna zastupljenost u svim policijskim strukturama u BiH. Trenutačna zastupljenost žena u ukupnom broju policijskih službenika koje BiH upućuje u mirovne misije znatno je veća od ukupnog prosjeka država članica NATO-a i EU”, navela je Tomić.

Dodala je da u procesu selekcije kandidata za predmisijsku obuku za sudjelovanje u mirovnim misijama, Ministarstvo sigurnosti daje prednost policijskim službenicama koje su uspješno položile test engleskog jezika i računala, te tako ispunile kriterije da sudjeluju na predmisijskoj obuci, koja predstavlja preduvjet za upućivanje u mirovne misije.

”Ministarstvo sigurnosti BiH je dobilo i nagradu za uključivanje žena u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda, kao i za njihov zapažen doprinos u izgradnji postkonfliktnih društava. Taj uspjeh je Ministarstvo sigurnosti uspjelo ostvariti zahvaljujući kontinuiranoj suradnji i potpori svih ministarstva unutarnjih poslova i agencija za provođenje zakona u BiH, uključujući i one u sastavu ovog Ministarstva, kao i entiteske i kantonalne, te Policiju Brčko Distrikta”, istaknula je Tomić.

Također je rekla da se najvećim izazovom smatra „dominantan položaj muškarca u odnosu na žene“ u javnom životu u BiH, a to se reflektira i na poziciju i ulogu žena u tradicionalano „muškim strukturama“, kao što su vojska i policija.

”Takvo okruženje, tradicionalna shvaćanja i predrasude u razumijevanju rodnih uloga još uvijek negativno utječu na samopouzdanje i odluku žena da se odvaže u većem broju graditi profesionalnu karijeru u policiji i vojsci. Naš drugi Akcijski plan 1325 je koncipiran tako da se svladavanju ovih izazova posvećuje značajna pozornost. Međutim, izazovi u provedbi „Akcijskog plana 1325“ se i dalje odnose na nedostatak financijskih i ljudskih resursa za kontinuiranu primjenu principa ravnopravnosti spolova u nadležnim institucijama. Osviještenost i razumijevanje važnosti tih principa još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini”, smatra Tomić. Navela je da se još uvijek u nekim institucijama provedba Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ percipira samo kao „spolno razvrstana statistika“.

”Savladavanje tih i drugih izazova će zahtijevati i u budućnosti strpljiv, sustavan i multidiscilinaran pristup”, dodale je. Njena poruka djevojkama i ženama, koje planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru u sektorima obrane i sigurnosti, je da su to danas sektori koji su otvoreni za žene.

”U tim sektorima se poduzimaju različite mjere kako bi se privukao i motivirao veći broj žena da se odluče za policijski i vojni poziv. Isto tako, stvoreni su zakonski i institucionalni okviri za usavršavanje i napredovanje žena. To je proces koji će dugo trajati, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u državama s dužom demokratskom tradicijom, ali i puno dužom poviješću upošljavanja žena u vojsci i policiji. Međutim, vjerujem da je onima koji donose odluke jasno da će bez žena biti teško ili nemoguće izvršavati poslove i zadaće iz nadležnosti institucija sektora sigurnosti i obrane”, zaključila je Tomić na kraju intervjua za CSS.

CSS implementira projekat „Osnaživanje žena za jaču integraciju u sektor sigurnosti Bosne i Hercegovine kroz javnu promociju uspješnih liderki“. Projekat podržava Vlada Kanade putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI).

Cilj projekta jeste da promovira značaj uloge žena u sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine i doprinese implementaciji UN Rezolucije 1325 “Žene, mir i sigurnost”. Ujedno, projekat ima za cilj ohrabriti i druge žene i mlade djevojke na veću uključenost u ovo, po tradicionalnom shvaćanju, muško područje angažmana, te time potaknuti i njihova razmišljanja o mogućnosti izgradnje uspješne karijere unutar institucija sektora sigurnosti.

Jedna od projektnih aktivnosti usmjerena je na intervjuiranje 10 uspješnih žena iz oblasti sigurnosti, odbrane i pravosuđa.

(Fena)

1 komentar

Komentiraj: