Samo u Čitluku traže 500 hektara zemlje za sadnju smilja

Poljoprivreda, osobito u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina, trebala bi biti biti jedna od temelja društva. U BiH su poljoprivrednici socijalna kategorija. Zašto je to tako pitali smo ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a Donku Jovića. On u intervjuu za Prvi.tv govori i o planovima u šumarstvu, te planu navodnjavanja Hercegovine.

Ministre, na početku nam recite kakvo je stanje u poljoprivredi?

S obzirom koliko ulažemo u nju i nije toliko loše. Mi smo jedina županija u Federaciji koja ne daje poticaje za poljoprivredu. Razlog tomu je postavljanje prioriteta u HNŽ-u po kojima su tri bolnice i dvije visokoobrazovne institucije prioritet. Iz tih razloga, poticaji u poljoprivredi, gospodarstvu i drugim djelatnostima se stavljaju u drugi, odnosno, treći plan. Još uvijek imamo malo razumjevanja prema tim prioritetima, ali mislim kako će i ovi poticaji doći na dnevni red. Koliko ćemo mi biti u prilici da 2016. u proračunu imamo poticaja još je teško reći.

Jeste li tražili sredstva za ovu namjenu u proračunu za iduću godinu?

Imamo naše zahtjeve i oni su poslani prema Vladi. Tražili smo dva milijuna makara za poticaje u poljoprivredi. Osim poticaja, mi imamo zahtjev da osiguramo financiranje Upravi za šumarstvo i javnom šumskom poduzeću kojem je vlasnik županija. Na temelju tih sredstava oni bi trebali funkcionirati do donošenja Zakona o šumama u HNŽ-u. Druga stvar je osiguranje sredstava za akreditiranje Veterinarskog zavoda. To su u ovome trenutku goruća pitanja kada je u pitanju ovo ministarstvo. Što ćemo od ova tri prioriteta moći ugratiti u proračun vidjet ćemo.

Koliko košta sve to?

Evo poticaji dva milijuna, 1,4 milijuna za funkcioniranje Uprave za šumarstvo i tog novog županijskog poduzeća i 400 000 za akreditiranje Veterinskog zavoda. Kada govorimo o Zavodu, mi smo pri kraju priče i sredstva za ovu priču se moraju osigurati. Ljudi prolaze edukacije, kupuje se oprema, za sve to treba novca i vremena. Uprava za šumarstvo i novo poduzeće zahtjevaju toliko novca, ali je priča uvjetovana donošenjem Zakona o šumama. Kada ga donesemo, na čemu inzistiram, ovaj iznos od 1,4 milijuna maraka će se znatno smanjiti. Sigurno 50 posto, a vjerojatno i više. Ovaj iznos je koliko je minimalno potrebno za funcioniranje toga sustava. Uprava za šumarstvo bi se financirala iz namjenskih sredstava i ne bi bila na proračunu. Zato je interes županije donijeti Zakon o šumama. Mi smo ovih dana razgovarali na tu temu i mislim da će idućega tjedna biti održani sastanci kako bi taj zakon stavili na dnevni red. Ovo zakonsko rješenje je nepotrebno ispolitizirano. Ne samo u HNŽ-u nego i u Federaciji. Taj zakon je prioritete broj 1 i to moramo riješiti što prije.

Tko politizira Zakon o šumama?

HDZ nikada nije pravio probleme. Jedan dio SDA je opstruirao ovaj zakon. Ali sada imaju nove ljude i vjerujem kako se s njima može sjesti za stol i dogovoriti ovoga problema. S tim zakonom bi riješiti brojne probleme. Jako brzo bi uveli red, definirali korisnike, potpisali ugovore, dali šumu na korištenje i za godinu dana bi imali red koji bi bio primjetan.

Kada se može očekivati kraj procesa vezanog za Veterinarski zavod?

Taj Zavod bi pokrivao ogroman prostor, postoji tradicija stočarstva i uspostava jednog funckionalnog zavoda je nasušna potreba. Takva institucija još ne postoji na ovim prostorima, moramo je imati. Potreban nam je taj Zavod.

Spomenuli ste stočarstvo. Postoji li ono više uopće na ovim prostorima?

To je kičma poljoprivrede. Mi imamo, ne samo u HNŽ-u nego i u Federaciji, jedan socijalni akspekt kada su u pitanju poticaji. Mi dajemo proizvođačima 2 do 3 grla, a ne potičemo pravu stočarsku proizvodnju. Dosta novca ide krajnjim korisnicima u vidu socijalne pomoći…

Znači, imamo poticaje koji to nisu?

Ako federalno Ministarstvo daje 2-3 krave, to je razina neke općine, da ne budem grublji. U strukturi poticaja imamo stanje da 20 posto proizvođača uzima 80 posto poticaja. A 80 posto ostalih proizvođača samo 20 posto poticaja. Ja mislim da i tu nešto treba mijenjati. Federalno Ministarstvo je pokrenulo određene procese i očekuju se promjene.

Raspisan je poziv za program samozapošljavanja. Što je s tim?

To je javni poziv da ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom da ostvare pravo da se osiguraju, da imaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje, da nisu na Birou, da su u sustavu. Radi o kvalitetnom obliku pomoći ljudima koji se bave poljoprivredom. Oni trebaju biti dio sustava.

Ministre, kada će doći do promjene u način podjele poticaja. Kada će ti poticaji služiti za kupovinu novih strojeva i uvođenje novih tehnologija, a ne zna podmirivanje gubitaka poljoprivrednika?

Federalni ministar Dedić nije predvidio poticaje  za kapitalna ulaganja zbog kaosa u ministarstvu kojeg je zatekao, zaostataka koje će rješavati i iduće godine. Svake godine se donosi novi pravilnik o poticajima. Vidjet ćemo što će biti u idućoj godini. Svi znamo da su određene promjene potrebne.

Kakva je suradnja s ministrom Dedićem i federalnim Ministarstvom?

Sasvim korektna, nemamo nikakvih problema, stalno smo na liniji i nemamo probelma.

Hajmo sada na jednu temu koja je omiljena svima u Hercegovini. Smilje! Kakve su vaše informacije s terena o ovoj temi?

Jako zanimljiva pojava. Narod je već uveo jednu poslovicu: bolje smilje nego Njemačka. Ja se nadam da će tako i biti. Iz općine Čitluk davno su zahtjevi prešli  500 hektara za koncesiju, a ljudi žele saditi samo smilje. Radi se o površini koja nikada nije rađena, koja je šikara, koja bi bila stavljena u funkciju. Općina Čapljina je već do sada podjelila 150 hektara te nove površine za smilje. Stolac isto će dati ogromne površine. Nekada je bio kivi, pa činčile, lavanda… Sve je to nekako prošlo. Kada prođe ova velika pomama za smiljem, mislim da će to doći u jedne okvire kada je u pitanju koliko se sadi, tko će to otkupiti, po kojoj cijeni.

Može li županija dati neke poticaje za sadnju smilja?

Iako županije nije dala poticaj, tražimo načine kako pomoći tim ljudima. Te površine se daju po simboličnim cijenama od 100 maraka po hektaru. To je naš doprinos ovoj priči. Veliki su izdatci u kultivizaciji te zemlje i to treba shvatiti. Također, cijeloj priči možemo pomoći kroz gradju sustava navodnavanja. Dobili smo od Građevinskog fakulteta studiju navodnavanja za HNŽ. Sada tražimo sugestije općina kako bi taj proveli, objedinili i riješili bi jedan veliki problem za idućih 10 godina najmanje.

Što će to značiti za poljoprivrednike?

Pokrenuli smo projekte navodnavanja tehničkom vodom. Radimo projekt u Mostaru, u Čapljini, Stocu, Ravnom i nastavit ćemo raditi na tome. To su veoma važni projekti koji će stvoriti pretpostavke za jačanje poljoprivrede na ovim prostorima. Otvorili smo priču tehničke vode za navodnavanje i ustraja ćemo na tome. Ljudi će imati mogućnost da se bave poljoprivredom.

(Prvi.tv)

1 komentar

  • Podržite ljude,dajte im zemlju i pustite ih da rade..Jedino i samo oni mogu pokrenut ovaj trend ekonomske stagnacije u zapadnoj hercegovini.Radnici mogu pozlatiti ovu zemlju,a ne političari..

Komentiraj: