Toplotni valovi ne samo da predstavljaju prijetnju fizičkom zdravlju već imaju i ozbiljne psihološke posljedice, tvrde znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču.
Anksiozni poremećaji ili depresija mogu biti uzrokovani ili pogoršani zbog stresa uzrokovanog temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa.
Agresivno ponašanje se povećava na vrućini kao i stanje iscrpljenosti i depresivnog raspoloženja.
S obzirom na kontinuirani porast broja toplih dana i do 80 godišnje do kraja stoljeća, ne treba podcjenjivati psihičke posljedice klimatske krize, upozorava doktor znanosti za zaštitu životne sredine Hans-Peter Hutter.
U stanju bespomoćnosti raste hromon stresa kortizol koji, ako se oslobađa u dužem vremenskom periodu, ima niz štetnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje.
Globalno zagrijavanje također dovodi do povećanja stope samoubojstava. Prema znanstvenim procjenama, povećanje prosječne temperature za jedan stupanj Celzijusa povezano je se povećanjem stope suicida za jedan posto.
Podaci iz Sjedinjenih Država i Meksika pokazuju da porast prosječne mjesečne temperature za 1 stupanj Celzijusa povećava stopu samoubojstava za 3,1 posto. Od negativnih posljedica toplotnih udara posebno su pogođene starije kao i socijalno ugrožene osobe koje često ne mogu izbjeći vrućine. Istraživanja Medicinskog sveučilišta u Beču pokazala su da su anksioznost i depresija posebno česti među ovim grupama.
Vrućine također povećavaju potencijal za agresivno ponašanje, što se ogleda i u porastu nasilnih zločina (npr. povećanje nasilja u porodici). Istovremeno, visoke temperature uzrokuju psihičku iscrpljenost koja se manifestira u letargiji i bezvoljnosti, depresivnom raspoloženju i smanjenoj mentalnoj sposobnosti. To se posebno može primijetiti u urbanim sredinama gdje su noći sve toplije, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
(www.jabuka.tv)
