Jedna od tema koje posljednjih dana i tjedana pune novinske stupce, prostore portala i drugih medija u regiji su cijene voća i povrća.
Za jedne je skok cijene banana, koje nisu ovdašnji proizvod, mjerodavan za zaključke o astronomskim poskupljenjima, drugi pak tvrde kako će “ionako visoke cijene” voća i povrća skočiti za još 50 posto…
Kao razloge za to navode vremenske prilike odnosno neprilike, ali i neke druge čimbenike, kao što su tretman te oblasti od naše, kao i okolnih država i slično, piše Večernji list BiH.
U tom pogledu gotovo da nema razlike u teoriji, od Splita, preko Zagreba i Sarajeva, pa do Beograda i obrnuto. Dalje nam stoje jezične prepreke pa nismo sigurni je li riječ o još širem pokretu.
Upravo smo pitanje je li realno očekivati povećanje cijena voća i povrća i do 50 posto postavili agronomu Ivici Borovcu, komercijalistu tvrtke Adria Hishtil iz Gabele, najvećeg proizvođača presadnica povrća u ovom dijelu Europe. Dobili smo zanimljiv odgovor.
Mislim da neće, uvijek su u prvom dijelu sezone cijene umjetno napuhane kako bi se izbio cjenovni rang. Mislim kako će proizvođači imati neke prosječne cijene u odnosu na protekle godine, ali će trgovci pokušati iskoristiti sadašnji val napuhavanja, čemu se svjesno ili nesvjesno pridružuju mediji. Jedno je sigurno, mislim kako će proizvođači od te priče imati malo koristi, jedino bi mogli profitirati trgovci, tvrdi ing. Borovac.
Svoju procjenu Borovac temelji na pregledu situacije na terenu. Uz ostalo, taj mladi agronom ističe kako je poljoprivredna proizvodnja u Albaniji u takvoj ekspanziji da će biti robe i za okolna tržišta.
Kao primjer navodi da su Albanci u prvoj polovini siječnja posadili 35 milijuna presadnica rajčice koja će na rod stići koncem travnja, a količinom će zapljusnuti i okolna tržišta, pa i BiH.
Nije samo proizvodnja u Albaniji u ekspanziji, ali je ona najbliža i mediteranskom dijelu Hercegovine najkonkurentnija.
Prodaja presadnica povrća, kad je u pitanju jug Hercegovine, bila je na prošlogodišnjoj razini, a ugovaranje i isporuke za druga područja u BiH, u prvom redu Republiku Srpsku, konkretno područje Semberije, pa središnju Bosnu, Bugojno, Fojnicu i okolna mjesta značajno su povećani, kaže Borovac.
I u drugom velikom proizvođaču presadnica na čapljinskom području Poljoprivrednoj zadruzi “Sunce” kažu kako se narudžbe kreću u granicama prosjeka.
Istina, u objema tvrtkama ističu kako je bilo odgoda preuzimanja, tj. zbog vremenskih prilika dio kupaca nije mogao preuzeti presadnice kada je to dogovoreno, pa bi se moglo dogoditi da u pojedinim intervalima bude nešto manje robe od tržišnih potreba, što može izazvati kraća poskupljenja.
Trenutačno stanje na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, relevantno za cijelu Federaciju, pa i BiH u cjelini, upućuje na nestašicu pojedinih proizvoda, a time i veće cijene.
To se u prvom redu odnosi na krumpire i jabuke. Gotovo isključivo njemački krumpir (ne proizvode samo auta za cijeli svijet nego i krumpire za Hercegovce i Bosance) cijeni se od 0,60 do 0,80 KM.
Početkom travnja prošle godine krumpiri su stajali od 0,30 do 0,60 KM, dok su 2010. bili 0,25 do 0,50 KM.
Nema ni domaćih jabuka, a cijena uvoznih, uglavnom poljskih, visoka je u odnosu na ranije godine, od 1,30 do 2 KM, prošle godine u istom razdoblju stajale su od 1 do 1,50 KM, a 2010. od 0,70 do 1,50 KM. Razlog zašto su za prehranu značajni krumpiri i jabuke skuplji nego obično leži u kasnom mrazu i suši tijekom prošloga ljeta.
Međutim, ako su krumpiri i jabuke skuplji, ima artikala koji su jeftiniji, kao, primjerice, zimski kupus koji se kreće 0,40 do 0,60 KM. Lani u isto vrijeme stajao je 0,60 do 0,70 KM, a početkom travnja 2010. 0,50 do 0,80 KM.
Kupus nije usamljen ove godine. Jeftiniji je i domaći luk, jedina povrtlarska kultura s kojom se uvozna konkurencija ne može nositi. Češnjak je trenutačno 5 do 7 KM po kilogramu, lani početkom travnja bio je 8 do 10 KM, a 2010. 3 do 5 KM.
Kelj, koji je trenutačno samo 0,50 do 0,70 KM, približno je tri puta jeftiniji nego 2017. i 2010.
Kilogram lista peršina i celera stoji 3 do 4 KM, a istu cijenu imao je i 2010., dok je prošle godine početkom travnja bio u prosjeku za marku skuplji. Treba reći kako je dio zeleni – zelena salata, špinat, blitva, koncem ožujka i početkom travnja poskupio, što Hilmo Krehić, proizvođač iz Radišića kod Ljubuškoga, tumači posljedicom dvaju čimbenika.
Tijekom većeg dijela zime bilo je toplo vrijeme, pa je dio povrća bio zreo za branja ranije, tako da je sada ponuda nešto manja, a tu su i uskrsni blagdani, kada potražnja u pravilu poraste, ističe Krehić te dodaje kako se na “dobroj robi” uvijek nađu i proizvođač i trgovac i kupac.
Uglavnom, zelena salata trenutačno je 1,20 do 1,80 KM, tzv. kristalka, a 2 do 2,50 tzv. puterica. Lani je u istom razdoblju stajala samo 0,80 do 1 KM, dok je početkom travnja 2010. bila 0,80 do 2 KM.
Blitva, za koju stižu vijesti kako u Dalmaciji doseže cijenu od 5 KM (20 kuna), u Čapljini je 1 do 1,30 KM, odnosno 4 do 5,50 kuna, špinat je 1,30 do 1,70 KM.
To su dvostruko veće cijene nego u travnju prošle godine, ali i tek dvadesetak posto iznad onih u odgovarajućem razdoblju 2010.
Kao zaključak moglo bi se reći da iznimke ne čine pravilo. Kada se sve uzme, prosječna cijena voća i povrća veća je za 15 do 20 posto i ništa više, a po svemu sudeći, nikakve dramatične skokove ne treba očekivati jer, ako nema kod nas, ima u Njemačkoj i Albaniji…
Hercegovci i Bosanci u tranziciji su se ionako pokazali dobrim kupcima, a lošim prodavačima voća i povrća.
(www.jabuka.tv)
