Nova hrvatska Vlada, predvođena strankama Kukuriku koalicije nastavit će s višegodišnjom praksom davanja financijske potpore obrazovnim, kulturnim i zdravstvenim institucijama u BiH koje vode Hrvati. Prema proračunskoj projekciji koju je nova Vlada RH napravila za dvije godine, ova financijska potpora u 2012. iznosit će 15 milijuna kuna.
Manje milijun kuna
Ona je za milijun kuna manja u odnosu na potporu koju je dala stara Vlada Jadranke Kosor.
Manjak od milijun kuna opravdana je općim mjerama štednje koje je Milanovićeva Vlada najavila još u vrijeme predizborne kampanje. Svi su proračunski izdaci umanjeni pa tako i pomoć kulturnim, zdravstvenim, vjerskim i zdravstvenim institucijama Hrvata u BiH.
Za sljedeću 2013. godinu prema sačinjenoj projekciji ta će pomoć biti još za milijun kuna manja i iznosit će 14 milijuna kuna. Za 2014. godinu, zbog predviđenog rasta proračunskih prihoda koje Vlada Hrvatske najavljuje, iznos spomenute financijske pomoći ponovno bi bio vraćen na 15. milijuna kuna. Za nadati se da će biti napravljen i radikalan zaokret u podjeli tog novca jer već ima obećanja da se u tom segmentu mora nešto učiniti.
Izbor institucija i projekata koje proračunskim novcem pomaže vlada RH u BiH, trebao bi biti puno transparentniji i stručniji, jer su dosadašnjih godina novci dijeljeni po političkoj i prijateljskoj liniji, gdje su zastupnici iz 11. izborne jedinice vodili glavnu riječ. Umjesto da se novac iz RH potroši za širu zajednicu i esencijalne projekte, on je “rasparčavan” na beznačajne zajednice, razna kulturna umjetnička društva, udruženja… koji u svom djelokrugu rada nisu pokazali rezultate kako stoji u natječaju za korist šire društvene zajednice.
Ured za Hrvate izvan RH
Spomenimo da je Vlada RH početkom godine prihvatila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona.
Po žurnom postupku prijedlog ide na usvajanje u Sabor, kako bi se znalo s koliko novca će u 2012. godini raspolagati Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, kao središnje tijelo Državne uprave nadležno za područje odnosa između RH i Hrvata izvan domovine čiji je rad definiran spomenutim zakonom.
U zakonu se spominje nekoliko kategorija Hrvata na koje će se odnositi ovaj zakon – od Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina u susjednim državama do iseljeništva i dijaspore, kao i treća generacija Hrvata koji više nemaju značajnije veze s domovinom. Poseban naglasak u zakonu stavljen je na položaj bh. Hrvata. (Večernji list)
(www.jabuka.tv)
