Prezimena hercegovačkih sela s početka XX. stoljeća

U istraživanju koje je rađeno početkom XX. stoljeća, geograf Jevto Dedijer je obišao Hercegovinu i zabilježio geografska i ekonomska obilježja ovog područja. U sklopu istraživanja, Dedijer je zabilježio i mnoge detalje o tadašnjim stanovnicima Hercegovine.

Danas donosimo istraživanja koja je Dedijer radio u naseljima Blagaj, Gnojnice i Dračevice.

Naglašavamo kako su zabilješke o prezimenima rađene na osnovu svjedočanstava tamošnjeg stanovništva, a ne na osnovu detaljnog genealoškog istraživanja.

Gnojnice

Gnojnice su se početkom XX. stoljeća sastojale od 90 do 100 kuća. Uzgajaju se vinova loza, trešnje i smokve. Večina zemljišta je u vlasništvu aga, dok je manji dio u vlasništvu seljaka.

Stanovnici su se vodom opskrbljivali s izvora Vrba, Vučibulj i Šijakuša, dok su samo bogatiji seljaci imali svoje čatrnje.

Dedijer stanovnike Gnojnica dijeli na one koji su tu živjeli prije i one koji su doselili poslije kuge s početka 19. stoljeća.

Kao starosjedioce Gnojnica, Dedijer bilježi obitelji Bulić, Džiho, Džudža, Matrak i Selimić. Kako je velik dio stanovnika Gnojnica umro od kuge, u Gnojnice se počinje doseljavati stanovništvo.

Na osnovu razgovora s mještanima, Dedijer bilježi mjesta odakle dolaze doseljenici:

Dragoje – Bekija;

Jozić – Bekija;

Kartalić – Bosna (porijeklom iz Knešpolja);

Kozeljak – Jasenica;

Palavestra – Hodbina;

Pilipović – Jasenica;

Ramić – Mostar;

Semiz – Popovo polje;

Šindik – Popovo polje.

Dračevice

U blizini Gnojnica se nalazi selo Dračevice. Dedijer je zabilježio kako je selo oskudno vodom i kako se stanovnici bave uglavnom zemljoradnjom. Sadi se žito, krumpir, kupus i vinova loza.

Dračevice su bile slabije naseljene od Gnojnica. Kao jedine koji su preživjeli kugu, Dedijer navodi obitelj Džiho, dok od doseljenika bilježi obitelji:

Bulić – Gnojnice;

Jakić – Bekija;

Jarak – Hrasno;

Pantić –  Bijelo Polje.

Blagaj

Dedijer opisuje Blagaj kao selo koje najviše liči varoši, ali je ipak selo po zanimanjima stanovnika. Iako među stanovnicima ima zanatlija i trgovaca, većina se bavi zemljoradnjom. Vodom se opskrbljuju iz Bune, a zimi s česme Vrača. Većina Blagajaca se bavi i pčelarstvom, a rijetko tko i stočarstvom.

Kao starosjedioce, Dedijer navodi obitelji Mrmo, Krivić, Balta, Dizdar, Kosić, Topuz i Memić. Kao doseljenike navodi:

Asić – Gacko;

Bajgorić – Dabrica;

Batlak – Bijenja, Nevesinje;

Čusto – Gacko;

Denjo – Bijenja, Nevesinje;

Dizdarević – Turska;

Fejzić – Nevesinje;

Gološ – Kamena;

Jazvin – Goranci;

Kajan – Bosna;

Kajić – Mostar;

Kebo – Malo Polje;

Klepo – Dubrave;

Kljako – Biograd, Nevesinje.

Kolaković – Turska;

Mehić – Gacko;

Salčin – Malo Polje;

Šeho – Turska;

Velagić – Lika;

Velagić – Nevesinje;

Vuk – Pljevlja;

Dedijer nije uspio doznati priče mještana o porijeklu obitelji Pelo, Aškraba i Šarić.

Idućeg četvrtka, donosimo Dedijerove zabilješke o selima Podgrađe, Ortiješ i Jasenica.

Bljesak.info


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.