U istraživanju koje je rađeno početkom XX. stoljeća, geograf Jevto Dedijer je obišao Hercegovinu i zabilježio geografska i ekonomska obilježja ovog područja. U sklopu istraživanja, Dedijer je zabilježio i mnoge detalje o tadašnjim stanovnicima Hercegovine.
Danas donosimo istraživanja koja je Dedijer radio u naseljima Blagaj, Gnojnice i Dračevice.
Naglašavamo kako su zabilješke o prezimenima rađene na osnovu svjedočanstava tamošnjeg stanovništva, a ne na osnovu detaljnog genealoškog istraživanja.
Gnojnice
Gnojnice su se početkom XX. stoljeća sastojale od 90 do 100 kuća. Uzgajaju se vinova loza, trešnje i smokve. Večina zemljišta je u vlasništvu aga, dok je manji dio u vlasništvu seljaka.
Stanovnici su se vodom opskrbljivali s izvora Vrba, Vučibulj i Šijakuša, dok su samo bogatiji seljaci imali svoje čatrnje.
Dedijer stanovnike Gnojnica dijeli na one koji su tu živjeli prije i one koji su doselili poslije kuge s početka 19. stoljeća.
Kao starosjedioce Gnojnica, Dedijer bilježi obitelji Bulić, Džiho, Džudža, Matrak i Selimić. Kako je velik dio stanovnika Gnojnica umro od kuge, u Gnojnice se počinje doseljavati stanovništvo.
Na osnovu razgovora s mještanima, Dedijer bilježi mjesta odakle dolaze doseljenici:
Dragoje – Bekija;
Jozić – Bekija;
Kartalić – Bosna (porijeklom iz Knešpolja);
Kozeljak – Jasenica;
Palavestra – Hodbina;
Pilipović – Jasenica;
Ramić – Mostar;
Semiz – Popovo polje;
Šindik – Popovo polje.
Dračevice
U blizini Gnojnica se nalazi selo Dračevice. Dedijer je zabilježio kako je selo oskudno vodom i kako se stanovnici bave uglavnom zemljoradnjom. Sadi se žito, krumpir, kupus i vinova loza.
Dračevice su bile slabije naseljene od Gnojnica. Kao jedine koji su preživjeli kugu, Dedijer navodi obitelj Džiho, dok od doseljenika bilježi obitelji:
Bulić – Gnojnice;
Jakić – Bekija;
Jarak – Hrasno;
Pantić – Bijelo Polje.
Blagaj
Dedijer opisuje Blagaj kao selo koje najviše liči varoši, ali je ipak selo po zanimanjima stanovnika. Iako među stanovnicima ima zanatlija i trgovaca, većina se bavi zemljoradnjom. Vodom se opskrbljuju iz Bune, a zimi s česme Vrača. Većina Blagajaca se bavi i pčelarstvom, a rijetko tko i stočarstvom.
Kao starosjedioce, Dedijer navodi obitelji Mrmo, Krivić, Balta, Dizdar, Kosić, Topuz i Memić. Kao doseljenike navodi:
Asić – Gacko;
Bajgorić – Dabrica;
Batlak – Bijenja, Nevesinje;
Čusto – Gacko;
Denjo – Bijenja, Nevesinje;
Dizdarević – Turska;
Fejzić – Nevesinje;
Gološ – Kamena;
Jazvin – Goranci;
Kajan – Bosna;
Kajić – Mostar;
Kebo – Malo Polje;
Klepo – Dubrave;
Kljako – Biograd, Nevesinje.
Kolaković – Turska;
Mehić – Gacko;
Salčin – Malo Polje;
Šeho – Turska;
Velagić – Lika;
Velagić – Nevesinje;
Vuk – Pljevlja;
Dedijer nije uspio doznati priče mještana o porijeklu obitelji Pelo, Aškraba i Šarić.
Idućeg četvrtka, donosimo Dedijerove zabilješke o selima Podgrađe, Ortiješ i Jasenica.
Bljesak.info