Predavanje u Mostaru o ADHD-u kod djece: Važno je razumijevanje okoline

O poremećaju pažnje s hiperaktivnošću, poznatom i kao ADHD (od engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder), jednim od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječje i adolescentne dobi u Mostaru je u četvrtak govorila dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, voditeljica zagrebačkog Psihološkog centra Sekušak-Galešev.

Dr. sc. Sekušak Galešev kazala je da ovaj poremećaj uključuje povećanu motoričku aktivnost djeteta, te nagle, nepredvidljive i impulzivne reakcije i nepažnju.

Takvo je dijete u nemogućnosti sustavnog održavanja pažnje na zadacima koji nisu zanimljivi, ali su nam potrebni. U razredu je ono nemirno, ne može završiti ni najjednostavniji zadatak, nepažljivo je, promjenjivog raspoloženja, razdražljivo, ne može održati prijateljstva i slično, pojasnila je dr. sc. Sekušak Galešev.

Postoje tri tipa ADHD-a. Prvi kod kojeg su zastupljeni hiperaktivnost, impulzivnost i nedostatak pažnje, drugi tip s dominantnom hiperaktivnošću i impulsivnošću te treći tip kojeg karakterizira samo nedostatak pažnje.

Sociologinja za Jabuka.tv objasnila zašto sve više dolazi do razvoda

Dr. sc. Sekušak Galešev upozorava kako takvo ponašanje nije neobično za svu djece, ali kod djece s ADHD-om takvi oblici ponašanja su puno češći i puno intenzivniji, ometaju svakodnevno funkcioniranje djeteta u školi, te općenito utječu na kvalitetu života.

Roditeljima je najlakše uočiti da nešto nije u redu s djetetom ako imaju više djece pa ih mogu usporediti s braćom ili sestrama, dok je roditeljima jedinaca to teže uočiti.

Istraživanja su pokazala da je se ADHD javlja u rasponu od 3 do 10 posto populacije, i da se najčešće javlja u školske djece, gdje su istraživanja najbrojnija ali, kako je rečeno na predavanju, treba razumijeti da je to poremećaj s kojim se dijete rađa i koji traje cijeli život.

Osobina koja je zajednička svim dobrim roditeljima

ADHD se najčešće liječi lijekovima koji pomažu djeci da se usmjere na zadatak i umanjuju probleme u ponašanju, ali postoje i različiti tretmani poput neurofeedbacka i različitih psihosocijalnih i psihoedukacijskih pristupa.

Dr. sc. Sekušak Galešev naglasila je kako je izrazito važna edukacija roditelja i okoline o prirodi poremećaja, kako bi se okolina što bolje prilagodila djetetu.

Ignoriranje ovog poremećaja, kao i izostanak optimalnog liječenja ima razarajuće posljedice na djetetov razvoj, koči ga u njegovom školovanju i formiranju u zdravo i društveno biće, upozorila je.

Jedna od majki djeteta kojem je dijagnosticiran ADHD kaže da je osjetila da dijete nije isto kao druga njezina djeca u dobi kada je imalo četiri godine.

Dijete je jedan dan znalo kako neku stvar nazvati pravim imenom, a drugi dan nije. Također, znalo je izgovoriti jedan dan cijelu rečenicu, a drugi dan ne. Također, u vrtiću dijete nije izlazilo iz sobe. Kako nije izgovarao čisto slova, prvo sam se javila logopedu gdje mi je u konstataciji s psihologinjom djetetu dana dijagnoza ADHD-a, prepričala je svoja iskustva ta majka.

Ovo su najljepša biblijska imena za djecu

Kasnije, kada je dijete pošlo u školu, problem je bio kako ga zadržati u razredu. Uključen je bio i asistent, a sve nastavne lekcije roditelji su s djetetom morali ponovno prelaziti kući.

Ova majka istaknula je kako je najbitnije u cijeloj priči da dijete ima razumijevanje i škole i okoline, odnosno nastavnika i učenika.

Dr. sc. Sekušak Galešev naglasila je kako je jako bitno da škole u svojim nastavnim planovima imaju radionice za djecu na temu različitosti i tolerancije.

Ljubuški psiholozi nude besplatno savjetovanje roditeljima u vezi odgoja djece

S obzirom da bh. zakonodavstvo i pedagoški standardi nisu bilo dovoljno prilagođeni u Mostaru je prije godinu dana osnovana je NERA – Udruga za razvoj svijesti o ADHD/ADD.

Po riječima njezine predsjednice i organizatorice ovoga predavanja Draženke Ivanković, Udruga radi na promoviranju individualiziranog pristupa djeci s ovim poteškoćama.

Osnivanjem udruge koja bi upoznala javnost s ovom tematikom želimo svojim djelovanjem, za početak, okupiti roditelje/staratelje djece s ADHD-om, razmijeniti informacije, iskustva, te također biti podrška jedni drugima u svakodnevnim izazovima, poručila je Ivanković.

(Fena)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.