Rastuće cijene energije i gnojiva vjerojatno će nastaviti doprinositi globalnoj inflaciji hrane, upozoravaju Ujedinjeni narodi u najnovijem izvješću. To bi moglo povećati troškove zdrave prehrane i ugroziti napredak u borbi protiv gladi u svijetu.
Sukobi i poremećaji na globalnim energetskim tržištima mogli bi gurnuti milijune ljudi u glad povećanjem troškova goriva, gnojiva i hrane, upozorio je šef Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) sa sjedištem u Rimu.
Novo izvješće UN-a o sigurnosti hrane pokazuje kako globalni napredak u borbi protiv gladi ostaje krhak.
Izvješće o sigurnosti hrane, objavljeno u utorak, utvrdilo je da je globalna glad posljednjih godina blago smanjena, ali se procjenjuje da bi se do 2030. godine više od 500 milijuna ljudi još uvijek moglo suočiti s kroničnom glađu. Očekuje se da će Afrika snositi najveći dio tog tereta.
Predsjednik IFAD-a Alvaro Lario rekao je kako bi geopolitičke napetosti i potencijalni poremećaji u pomorskom prometu i opskrbi energijom, uključujući nesigurnost oko Hormuškog tjesnaca tijekom rata u Iranu, mogli ostaviti dodatnih 9 do 18 milijuna ljudi suočenih s glađu ako se potresi nastave.
Nalazimo se u razdoblju u kojem imamo najveći broj sukoba, a taj broj i dalje raste. Kad god postoji sukob, rastu i glad, raseljavanje te broj izbjeglica, naglasio je Lario.
Sukobi pokreću skok cijena energije i gnojiva
Tekući sukobi, poput rata u Iranu i ruske invazije na Ukrajinu, glavni su pokretači viših cijena energije i gnojiva. Ometanjem plovidbe te opskrbe poljoprivrednim inputima i energijom, prehrambeni sustavi diljem svijeta već se suočavaju s novim inflatornim udarom.
Učinak je posebno značajan za male poljoprivrednike, od kojih se mnogi oslanjaju na dizelsko gorivo za crpljenje vode, žetvu i prijevoz robe na tržište.
To je od presudne važnosti jer troškovi zdrave prehrane diljem svijeta već rastu. Prema izvješću UN-a, prosječni globalni trošak zdrave prehrane skočio je na 4,28 dolara po osobi dnevno (prema paritetu kupovne moći – PPP), u usporedbi s 3,44 PPP u 2021. godini. Latinska Amerika i Karibi suočili su se s najvišim troškovima, od 4,91 PPP.
Troškovi zdrave prehrane znatno su se razlikovali po regijama u ovisnosti o poljoprivredno-prehrambenim sustavima, pri čemu su hrana životinjskog podrijetla, povrće i voće najviše poskupjeli u usporedbi sa škrobnim namirnicama.
Aktivnosti nakon izlaska proizvoda s poljoprivrednih gospodarstava, poput prerade, logistike i veleprodaje, čine 40 % ukupnih troškova. Budući da su te aktivnosti posebno osjetljive na poremećaje u lancu opskrbe uzrokovane sukobima, sada je još važnije izgraditi učinkovitije i otpornije sustave na tim područjima, osobito kako bi se smanjili troškovi kvarljive hrane.
Jednako tako, potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu, razvoj, istraživanje, navodnjavanje i hladnjače kako bi se smanjili troškovi zdrave prehrane. Reforme subvencija i regulatornog okvira, zajedno s olakšavanjem trgovine, također mogu pomoći u postizanju tog cilja.
Lario je naglasio da glad i sukobi često međusobno djeluju i stvaraju krug koji je teško prekinuti bez veće stabilnosti.
Otkrivanje uzroka gladi i osiguravanje pristupačne zdrave prehrane zahtijevaju političku posvećenost, trajna ulaganja i poticajne politike, poručio je generalni direktor FAO-a QU Dongyu.
Nedavne krize, od prirodnih katastrofa poput pandemije COVID–19 do katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem poput žarišta sukoba, rata u Ukrajini, krize u Gazi i nedavnog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, pokazale su i otpornost poljoprivredno-prehrambenih sustava i potrebu za njihovim dodatnim jačanjem kako bi se bolje služilo najranjivijim ljudima, poljoprivrednicima i potrošačima, dodao je Dongyu.
Klimatski šokovi stvaraju dodatni pritisak
Novo izvješće identificira pristupačnost kao jedan od najvećih izazova za sigurnost hrane u svijetu. Iako proizvodnja hrane nastavlja rasti, otprilike trećina svjetske populacije i dalje si ne može priuštiti zdravu prehranu. U zemljama s niskim dohocima taj se broj penje na oko 77 %.
Najveći izazov više nije jednostavno proizvesti dovoljno hrane, nego učiniti zdravu prehranu pristupačnom, istaknuo je Lario.
Klimatske promjene stvaraju dodatni pritisak na prehrambene sustave i život u ruralnim područjima. Poplave, dugotrajne suše i ekstremne vrućine sve više ometaju poljoprivredu diljem svijeta i postale su uobičajena stvarnost za mnoge zajednice. Vlade bi se trebale usmjeriti na otpornost i prilagodbu prije nego što katastrofe nastupe, umjesto da se oslanjaju samo na hitne mjere nakon njih.
To jednostavno postaje novo normalno. Vidimo poplave u mnogim zemljama i suše koje se šire već četiri ili pet godina, upozorio je Lario.
Fond povećava ulaganja u programe prilagodbe klimatskim promjenama usmjerene na pomoć ruralnim zajednicama da izdrže poplave, suše i ekstremne vrućine. Hitna podrška potrebna je milijunima malih poljoprivrednika koji proizvode velik dio svjetskih zaliha hrane.
Afrika postaje epicentar krize
Izvješće ističe Afriku kao najhitniji izazov za sigurnost hrane u svijetu. Prvi put u povijesti taj je kontinent prestigao Aziju kao regija s najvećim brojem gladnih ljudi, a gotovo 60 % kronično pothranjenih ljudi u svijetu moglo bi živjeti ondje do 2030. godine.
Lario je taj pomak djelomično pripisao brzom rastu stanovništva i sporijim gospodarskim dobicima nego u dijelovima Azije, pozvavši na veća ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu i prehrambene sustave.
Afričke zemlje trenutačno uvoze hranu u vrijednosti od gotovo 100 milijardi dolara svake godine, što naglašava potrebu za jačanjem lokalne proizvodnje, skladištenja, distribucije i regionalnih trgovačkih mreža.
Sukobi, poremećaji na energetskom tržištu i klimatski ekstremi prijete zaustavljanjem napretka ako vlade ne ulože u otpornije prehrambene sustave.
(www.jabuka.tv | Foto: Alvaro Laria / X)
A krave, prde li prde