Obitelj Borić kod Rame slobodnim uzgojem koka proizvodi zdrava jaja

Rijetki su ljudi koji svoj san pretvaraju u stvarnost, a sve nas ugodno iznenadi kad se taj san ostvaruje u našoj Rami.

Svoj san o pokretanju vlastitog biznisa u Rami imala je obitelj Borić. Svoje odmore provode u Rami, gospođa Lucija, porijeklom Ramkinja, udala se za Bosanca Dragu, a on je, kao pravi ramski zet, zavolio ovaj kraj, pa svaki godišnji s obitelji provode u Rami. Iako je rođen u Njemačkoj to mu nije bila prepreka da njeguje svoj jezik, svoje korijene kao ni Luciji.

Svaki povratak poslije godišnjeg teško im pada.

Uvijek se zapitamo, zašto ne možemo ostati? Kako bi bilo lijepo da godišnji traje cijele godine pa da možemo ostati u Rami, govori nam Lucija.

Dolazeći na godišnji htjeli su domaće proizvode, od jaja, povrća, voća i mesa. Često bi kupili neki proizvod od susjeda, ali ni oni nisu imali u dovoljnim količinama traženi proizvod zbog svojih potreba.

Uvidjeli su bogatstvo koje ovaj kraj pruža, iskoristili su svoje radno iskustvo i pokrenuli mali posao na obali Ramskog jezera – farmu jaja Sanbor.

Kod Augsburga gdje žive vidjeli su svoje susjede Nijemce kako rade i bave se uzgojem koka i jaja. Od njih su dobili također inspiraciju za ostvarenje svoga sna.

Rama – idealno mjesto za ovakav biznis

Idealnim mjestom za to im se učinila Rama, mjesto bez industrije, s netaknutom prirodom. U razgovor se uključio i sin Dominik koji je roditeljima od velike pomoći.

Velika je razlika slobodnog i kaveznog uzgoja. Želimo probuditi svijest kod ljudi o važnosti slobodnog uzgoja, navodi Dominik.

Osim Dominika velika su im podrška i ostali članovi obitelji, kćerka Katarina i zet Mirko.

Žele se razlikovati od drugih po svojoj kvaliteti. Ne žele biti konkurencija drugim ljudima koji se bave proizvodnjom jaja, žele trudom i kvalitetnim proizvodom uspjeti. Cilj su im velika tržišta i centri koji kod nas trenutno nemaju jaja od koka sa slobodnog uzgoja.

Cilj nam je postići visoku kvalitetu proizvoda. Želimo da ljudi jedu zdravo, ali i da naše koke budu sretne i zadovoljne. Ne želimo mrcvariti životinje. Omogućili smo im puni pansion po europskim standardima, kazao je Drago za portal Rama-Prozor.info.

Jaja u domaćoj proizvodnji s visokom kvalitetom

Navode činjenicu da ovdje ljudi plaćaju druge da im pokose travu, a potom tu istu travu zapale.

Ovako slobodni uzgoj koka omogućuje pokošenu travu bez paljenja i bez požara, kaže nam ova obitelj.

Opremu su nabavili u Njemačkoj, a pokretne staje su pravili u Tomislavgradu. Pioniri su sa ovim pokretnim i slobodnim uzgojem koka u BiH. To je novi trend u ekološkoj poljoprivredi i najbolji uzgoj koji trenutno postoji. Novost je pokretnost staja koje pomiču prema potrebi i prema okolnostima. Cilj te pokretnosti jest da koke imaju uvijek svježu travu i da se u bilo kojem trenutku može pobjeći od mogućih parazita.

Drago ističe kako je ovaj način uzgoja najskuplja moguća varijanta.

Međutim, isplati se kad se vidi kako su koke sretne dok se sunčaju na suncu, dok pasu svježu travu ili trče za insektima. Dobro se pazi na to što koke jedu. Sve je prirodno, bez dodatnih koncentrata, na prirodnoj bazi, dodaje Drago.

Na jednom četvornom metru po pravilu može biti devet koka u staji. Kokoši su samo po noći zatvorene, a po danu su vani.

Pokretne kućice/staje

Počeli su s tri pokretne kućice/staje. Ovo im je probno razdoblje. Trenutno imaju oko 500 koka, a svaka staja ima dva pijetla. Na kućicama/stajama su ugrađeni solarni paneli koji služe za napon električnom energijom.

Pokretne kućice

Svaka staja ima svoj komad zemlje, ograđenu ogradom koja je pod napon kako bi kokoši bile sigurne od grabežljivaca.

Pokazujući staje za koke navodi Lucija: ”Uvjeti kokama su savršeni, svaki dan su vani, jedu čiste žitarice, bez GMO hrane i koncentrata”.

Kokoši imaju osigurane uvjete i zimi. Trenutno u staji živi 166 koka, a staje su opremljene vrhunski, kako kažu ”hotel za koke”. Desna ruka u poslu im je Blagica Jeličić i ona je za početak prva zaposlenica.

Obitelj koja razmišlja ekološki

Da ova obitelj razmišlja ekološki, dokaz su i papirne kutije u koje se jaja pakuju.

Papirologija i prijava obrta nije im pravila velik problem, jer su srećom naišli na susretljive ljude koji su im maksimalno pomogli. Glava obitelji, Drago, ističe kako im je cilj raditi kako treba, sve crno na bijelo, ili nikako.

S vremenom planiraju zaposliti još ljudi ovisno o potrebama tržišta. Zasad su zahvalni susjedu Vinku Uložniku, zvani Đođkan, koji im je iznajmio svoju zemlju na kojoj se nalaze pokretne staje.

Tako je san ove obitelji lagano postao stvarnost.

Naziv obrta Sanbor je spojio i Podbor, i obiteljski san i prezime Borić.

Zanima ih posao i dobri ljudi. Svoju energiju ulažu u obitelj, posao i Sanbor. Nisu tražili pomoć lokalne zajednice, maksimalno su dali svoj ulog i svoja sredstva.

Ova obitelj misli i na životinje, a svi koji dođu i vide, osjetit će da su ove životinje sretne.

Koke su zadovoljne

Nama preostaje samo poželjeti im uspjeh u radu. Svi koji se žele uvjeriti u istinitost navedenog, slobodno mogu doći u Podbor i vidjeti kako to žive sretne i slobodne kokoši te kako se hrane.

Ne brinite, nema neugodnih mirisa. Potom se možete uvjeriti u kvalitetu jaja s polja kupujući pravi domaći ramski proizvod u Podboru kod Blagice Jeličić.

Za sve informacije možete kontaktirati broj mob. 063/730-221, na E-mail [email protected], a možete posjetiti i stranicu farme Sanbor Sanbor.ba.

(Rama-prozor.info/Božana Nikolić / Damir Mišura)

14 komentara

  • Ma kakva fabrika koječega, kojekakvih proizvoda u pogodnom ambijentu, i nekakvih njemačkih primjera radnoga iskustva koje uključuje sina, kćerku i zeta.
    Već se osnuje neka prigodna stranka, udruga ili pokret, pa neka pripadajuća legitimna obrazovna ustanova, akademija, teološki institut kao počasni specifikum znanstvene ustanovnosti per se i sl., poradi se na stipendijama, pa onda i neka državna odnosno državotvorna legitimna agencija za kontrolu učinkovitosti ovoga i onoga i onoga tamo i ovamo, gdje upravo involviraš bližu i dalju rodbinu, sa pripadajućim konstitutivnim učinkom, kao takvim, i obiteljskim i rodnim, rodoljubnim i u konačnici narodnim, pravom nasljedstva u sklopu imovinskog garanta opstojnosti zapadne misli. Malo se osloniš na svekoliku prekograničnu skrb, dotaciju i donaciju, od iznimne važnosti za jedinstvo jedincatosti i vjekovječnu opstojnost očuvanja i kulturnost kolektivističkog identiteta od iskona, i apliciraš još i po kojekakvim fondovima za osnovno očuvanje i prekograničnu skrb u interesu svekolike tisućljetne pluralnosti, raznolikosti i autohtonog slobodarskog dostojanstva temeljenog na shumanovoj viziji intelektualnog strpljenja i efikasne učinkovitosti svakoga onoga progresa u smislu otklona od pretenzija i dominacija, kao i od prošlosti opterećene svekolikim totalitarnim idelogijama što ne isključuje pravo na duhovno i obraćenje uopće kao ogledan novi početak prema uvijek iznova ljubavotvornoj budućnosti svega stvorenja i proročku viziju i dimenziju svega realiteta i prilika koje jasno ukazuju na potrebu elementarne kohezije.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.