Gojaznost se često povezuje isključivo sa životnim navikama, no stručnjaci ističu da to nije jedini uzrok. Na tjelesnu težinu mogu utjecati i genetika, okoliš te određena zdravstvena stanja.
Procjenjuje se da genetika ima ulogu u čak 40 do 60 posto slučajeva gojaznosti, što znači da sklonost višku kilograma često nije samo stvar izbora.
Kako geni utječu na tjelesnu težinu
Istraživanja na obiteljima i blizancima pokazuju da nasljedni čimbenici značajno utječu na rizik od gojaznosti.
Stručnjaci razlikuju tri glavna oblika:
Monogenska gojaznost – nastaje zbog promjene jednog gena, najčešće LEPR-a, koji utječe na hormon leptin zadužen za osjećaj sitosti. Kada taj sustav ne funkcionira, dolazi do pojačanog unosa hrane.
Poligenska gojaznost – najčešći oblik, nastaje kombinacijom velikog broja gena. Znanstvenici su dosad povezali oko 500 gena sa sklonošću gojaznosti, uključujući gen FTO, koji može utjecati na apetit i izbor hrane.
Sindromska gojaznost – rijedak, ali težak oblik koji se javlja vrlo rano u životu i povezan je s određenim genetskim sindromima i razvojnim poremećajima.
Uloga okoliša
Osim genetike, veliku ulogu ima i takozvano „obezogeno okruženje“, odnosno način života koji potiče nezdravu prehranu i nedostatak kretanja.
To uključuje:
- manjak tjelesne aktivnosti
- puno vremena pred ekranima
- nedostatak pristupa zdravoj hrani
- sjedilački način života
- život u sredinama koje ne potiču dovoljno kretanja
Čak i rane prehrambene navike mogu utjecati na kasniji rizik od gojaznosti.
Zdravstveni i hormonski čimbenici
Na tjelesnu težinu mogu utjecati i određena zdravstvena stanja poput:
- sindroma policističnih jajnika (PCOS)
- dijabetesa
- depresije
- poremećaja štitnjače (hipotireoza)
Ova stanja mogu mijenjati hormone i metabolizam, što otežava regulaciju tjelesne težine.
Tuga pogađa pluća, a bijes jetru: Ovako emocije uništavaju vaše organe
Prevencija i liječenje
Iako genetika može povećati rizik, stručnjaci naglašavaju da se gojaznost može kontrolirati i liječiti.
Preporuke uključuju:
- uravnoteženu prehranu uz savjet nutricionista
- oko 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno
- trening snage najmanje dva puta tjedno
- kvalitetan san (najmanje 7 sati)
- upravljanje stresom (meditacija i slično)
U težim slučajevima moguće su i medicinske terapije ili kirurški zahvati.
Kada potražiti pomoć
Ako postoji zabrinutost zbog tjelesne težine, preporučuje se razgovor s liječnikom koji može procijeniti stanje, uputiti na stručnjake i pomoći u izradi individualnog plana.
Također, važno je obratiti pozornost i na mentalno zdravlje jer gojaznost može utjecati na samopouzdanje i emocionalno stanje.
(www.jabuka.tv)
