Milanović u Mostaru: Kako nikome do 2006. nije palo na pamet birati Hrvatima u BiH njihove predstavnike?

U sklopu trodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović stigao je u ponedjeljak u Mostar gdje se susreo s rektorom mostarskog Sveučilišta Zoranom Tomićem i prorektorima Sveučilišta.

Nakon sastanka s Upravom SUM-a, Milanović je održao predavanje na Sveučilištu, a potom se sastao i s mostarskim gradonačelnikom Marijom Kordićem.

Nakon pozdravnog govora rektora SUM-a Zorana Tomića, okupljenima se obratio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Ovo je hrvatsko sveučilište, ali je dobro da se tako ne zove. Neke stvari se ne trebaju izraziti riječima i slovima. Ono je i univerzalno sveučilište, jedino je sveučilište, nije univerzitet. Ima visoke ambicije, s obzirom na teške okolnosti u kojima radi, dobro surađuje s hrvatskom državom i to je dužnost, pa ako hoćete i pametna politika Hrvatske, da pomaže ovom sveučilištu, poručio je Milanović u uvodu te dodao:

Vaš identitet, većine vas, moj identitet i moja dužnost i moj posao je hrvatski identitet. Da mislim drugačije, ne bih se kandidirao za predsjednika. Interes hrvatske države i naroda ti mora biti važan ako želiš biti predsjednik, rekao je Milanović.

Glavna tema njegovog predavanja, očekivano, bila je politička situacija Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na pojam konstitutivnosti naroda. Milanović je rekao da je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i njegova dužnost je da kaže kada vidi nepravilnosti.

U ovom trenutku hrvatski narod ne može izabrati svog člana Predsjedništva. Ta je stvar simbolična, ali ljudi su zbog simbolike radili najljepše, ali i najgore stvari. To je temelj dogovora i zajedničkog života. U Hrvatskoj imamo sustav zaštite nacionalnih manjina kakve nema vjerojatno ni jedna zemlja u Europi. Toliko manjina, od kojih nisu autohtone, od kojih su neke toliko malobrojne, Hrvatska je u tom smislu naprosto standard iznad. Ali za predstavnike etničke grupe mogu glasovati samo pripadnici te etničke grupe. Kako se to postaje? Pa tako da se deklarirate kao takav, to nije sramota, to piše u izbornim knjigama, rekao je Milanović i potom nastavio:

Da bih glasao za manjine u Hrvatskoj, moram biti pripadnik te manjine. Analogija je ogromna. Ova je država zamišljena po modelu etničkog predstavljanja, kako je prije 15-ak godina rekao Haris Silajdžić. Dokle god je to sustav upravljanja, uzeti pravo tom narodu da bira svog predstavnika nije ispravno i nije pošteno. Zašto na tome inzistiram – zato što je to neki viši princip koji ja imam. Pitanje onima koji misle da je ispravno da Hrvati ne mogu sami sebi birati predstavnike je – kako to da to prije 2006. nije nikome palo na pamet nametati predstavnike? Čekalo se da vrijeme prođe pa je krenulo postupno, da bismo sada došli do ovoga. Simbolika je nekad puno važnija od monete. Jugoslavija je potonula u pakao rata 1991. iako je to u ekonomskom smislu bio najbolje razdoblje u državi. Privid blagostanja ih nije zaustavio da izaberu ono gore. Dijalog, dijalog, dijalog, to je ključ za BiH, naglasio je je Milanović.

Osvrnuo se i na to koliki je interes Hrvatske za situaciju u BiH i ne samo zbog toga što u njoj žive pripadnici hrvatskog naroda.

Kada govorimo o Hrvatskoj, govorimo o državi koja ima itekakav interes u BiH. Mi smo susjedi. Ovdje ne živi samo pola milijuna Hrvata, nego i sto tisuća pripadnika drugih naroda koji imaju hrvatsko državljanstvo. Ne dolazim se ovdje uplitati u unutarnje stvari BiH. To je jeftina podmetaljka. Dolazim ukazati na to da Hrvati u BiH ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva, a to bi trebao biti temelj bilo kakvog dogovora o zajedničkom životu, kazao je Milanović.

U nastavku je ispričao da je imao sreću poznavati Sulejmana Tihića, jer su bili susjedi na Krku.

Vjerovao sam da će s takvim čovjekom biti moguć dogovor. Šta se dogodilo u međuvremenu. Više, nažalost, koordinirane državne politike nema. Kao hrvatski predsjednik nemam izbora, nego da se “guram” po NATO-u i Bruxsellesu. Nikad kao predsjednik nisam uložio veto. Prvi put sam ga uložio na summitu NATO-a. Problem je što za BiH u Europi nema nikakvog interesa, postala je predzadnja rupa na svirali i kad nema mačaka koje riču, miševi kolo vode. Njemačka kancelarka o stvarima u BiH nema pojma. Ona ne zna tko je Dodik, tko je treći član Predsjedništva BiH, ističe hrvatski predsjednik.

Obraćanje je završio porukom da je njihovo strpljenje veliko, ali nije bezgranično i da u ovome nitko ne treba prepoznati trunku prijetnje.

Kada vam kažu da ste nacionalist, pozovite se na mene, ja sam do jučer bio “Crveni Zoka”, a sada sam nacionalist po njihovim pričama, zaključio je Milanović.

Podjesjetimo, prije dolaska u Mostar, Milanović je u sklopu svog posjeta u BiH boravio u Vitezu u kojem je obišao spomen-obilježje “Osmica” gdje je odao počast za osmero djece, koja su prije 28 godina poginula u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije RBiH.

Vitez: Milanović kod spomenika ”Osmica” odao počast ubijenoj hrvatskoj djeci

Nakon što je položio ružu na spomen-obilježje, Milanović je kratko porazgovarao s članovima obitelji ubijene djece, koji su mu zahvalili za posjet, napomenuvši da je on prvi visoki dužnosnik iz Republike Hrvatske koji je posjetio mjesto stradanja osmero djece.

Predsjednik Republike Hrvatske tijekom ponedjeljka će se također susresti s gradonačelnikom Ljubuškog u tom gradu, a zatim će održati sastanak i radnu večeru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (Konoba Vodopad, Koćuša, Veljaci).

Posljednjeg dana posjeta BiH, Milanović će otputovati u Tomislavgrad i Livno gdje će održati sastanke s predstavnicima lokalnih vlasti te posjetiti Franjevački samostan i Muzej Tomislavgrada u kojem će razgledati remek djela Vlahe Bukovca i samostansku knjižnicu.

Milanović: U službeni posjet Sarajevu neću doći dok se neke stvari ne razriješe

(www.jabuka.tv)