Tradicionalne metode hlađenja kuća, poput zatvaranja škura tijekom dana, noćnog provjetravanja i stvaranja prirodnog hlada, ponovno postaju popularne zbog sve toplijih ljeta.
Sve češći toplinski valovi i rekordno visoke ljetne temperature potiču vlasnike kuća da ponovno primjenjuju rješenja kojima su se koristile prijašnje generacije.
Dok se danas većina ljudi oslanja na klima-uređaje, nekada se dom rashlađivao jednostavnim metodama prilagođenima lokalnoj klimi, bez velike potrošnje električne energije.
Sprječavanje ulaska topline
Jedno od najvažnijih pravila bilo je spriječiti ulazak topline u kuću. Prozori i škure tijekom dana ostajali su zatvoreni, posebno na sunčanoj strani objekta.
Prostorije su se provjetravale rano ujutro i kasno navečer, kada su vanjske temperature znatno niže. Na taj se način svježiji zrak zadržavao u unutrašnjosti tijekom većeg dijela dana.
Sličan način rashlađivanja preporučuje se i danas. Tijekom najtoplijeg dijela dana prozore je najbolje držati zatvorenima i zasjenjenima, a otvoriti ih tek kada se vanjski zrak dovoljno ohladi.
Debeli kameni zidovi kao prirodna izolacija
Važnu ulogu imao je i način gradnje. Debeli, najčešće kameni zidovi djelovali su kao prirodna toplinska izolacija.
Tijekom noći zadržavali su svježinu, a danju usporavali prodor topline u unutrašnjost. Zbog toga su stare kamene kuće i tijekom najvećih ljetnih vrućina često ugodnije od objekata s lošom izolacijom.
Prirodni hlad oko kuće
Ni uređenje dvorišta nije bilo slučajno. Vinova loza, smokve i murve pružale su prirodan hlad, dok su pergole obrasle zelenilom štitile pročelja i prozore od izravnog sunčeva zračenja.
Biljke isparavanjem vode dodatno snižavaju temperaturu zraka te stvaraju ugodniju mikroklimu oko kuće.
Sadnja listopadnog drveća posebno je praktična jer krošnja ljeti pruža hlad, dok zimi, nakon opadanja lišća, propušta sunčevu svjetlost prema kući.
Stara rješenja u suvremenoj gradnji
Mnoge tradicionalne metode ponovno se primjenjuju u održivoj gradnji. Vanjske rolete i škure, kvalitetna toplinska izolacija, zelenilo oko objekta i noćno provjetravanje mogu znatno smanjiti potrebu za klimatizacijom.
Klima-uređaji i dalje su važni tijekom ekstremnih vrućina, ali najboljim se rješenjem pokazuje njihova kombinacija s prirodnim načinima zaštite od topline.
Takav pristup može omogućiti ugodniji boravak u domu, uz manju potrošnju električne energije i niže troškove.
Iskustva prijašnjih generacija tako ponovno dobivaju na vrijednosti, potvrđujući da jednostavne navike mogu imati svoje mjesto i u suvremenom načinu života, prenosi Dalmatinski portal.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
Ovo naše podneblje nije imalo nikakve škure, to su imali u Dalmaciji na svojim kućama. Da je mojoj babi netko rekao da zatvori škure čudom bi se čudila šta joj taj netko govori. Naši su imali kamene kuće sa zidovima debljine do pola metra, a nekad i više i na njima prozore manjih dimenzija. Stare slamarice skoro da nisu ni imale prozore, bila je poneka pendžera (turcizam) kroz koju je svjetlost jedva prodirala, a tako i vrućina