Iako su visoke ljetne temperature uobičajena pojava za jug zemlje, meteorolog Nedim Sladić upozorava da problem tijekom aktualnog toplinskog vala nije sama vrućina. Ključni problem je izuzetno visoka temperatura rosišta, odnosno velika količina vlage u zraku.
Kako ističe Sladić, o ovom se problemu intenzivno “trubi” već zadnja tri do četiri dana.
U ovom toplotnom valu, nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikli, već je problem visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali i znam da je teško povjerovati, navodi Sladić.
Što je temperatura rosišta i zašto nas iscrpljuje?
U meteorologiji, temperatura rosišta definira se kao vrijednost koju zrak treba postići ohlađivanjem pri konstantnom pritisku dok ne postane potpuno zasićen. Ovaj parametar zapravo govori koliko naš zrak sadrži vlage.
Samim tim, rosište je ključni faktor pri ohlađivanju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju koliko brzo i efikasno znoj isparava.
Ukoliko je rosište nisko (<15 °C), tada znoj lakše isparava, i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva, objašnjava meteorolog i dodaje kako se vrijednosti iznad 21 °C u literaturi smatraju pragom iznad kojeg se ne omogućava brzo hlađenje, pa se tijelo dodatno tereti. Zrak je tada težak i bogat vlagom, a takvu je vrućinu znatno teže podnositi.
Izmjerene neuobičajene vrijednosti u Mostaru
U Mostaru je u podne zabilježena vrijednost rosišta od čak 24 °C (točnije 23,7 °C), što, prema Sladićevim riječima, nije uobičajeno ni za kontinentalnu Bosnu, niti za Hercegovinu.
Samim tim 38 °C na uobičajenijih 10-20% relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 °C na 43%. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može postići, zaključio je Sladić.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
